Bivši predsjednik Donald Trump istaknuo je radikalnu promjenu u imigracijskoj politici SAD-a ako ponovo bude izabran za predsjednika 2024. godine…
…obećavajući da će provesti niz mjera bez presedana usmjerenih na legalne i neovlaštene imigrante, uključujući i masovnu deportaciju.
Na neki način, Trump, koji je prednjačio za predsjedničku nominaciju republikanaca, oslanja se na isti imigracioni priručnik koji je koristio tokom svoje kampanje 2016. Obećao je da će izgraditi miljama veći zid na granici i nametnuti dramatična ograničenja azila, uključujući oživljavanje programa koje je njegova administracija koristila da bi od migranata zahtijevala da čekaju svoja saslušanja za azil u Meksiku.
Ali na druge načine, Trumpova obećanja i retorika o imigraciji tokom njegove druge predsjedničke kampanje su ovoga puta bili oštriji. On je obećao da će ukinuti državljanstvo po rođenju za djecu imigranata koji nezakonito žive u zemlji, zadužiti Nacionalnu gardu da izvrši masovne deportacije i zabraniti ulazak legalnim imigrantima na osnovu njihovih ideoloških uvjerenja. U jednom nedavnom intervjuu, Trump je sugerirao da neki migranti “truju krv našoj zemlji”.
Iako bi oni označili oštro odstupanje od trenutne politike, mnoga Trumpova obećanja o imigraciji suočila bi se sa ogromnim pravnim i operativnim izazovima, testirajući granice predsjedničke ovlasti i vladinih resursa.
Angela Kelley, bivši visoki službenik za imigraciju Bidenove administracije, nazvala je Trumpova obećanja “ekstremnim” prijedlozima koji bi “terorizirali” imigrante. “Radikalne ideje koje je imao u svom prvom mandatu, od zabrane muslimanima i nadalje, mnoge od njih su ukinute. A sada uzima još jači zamah”, rekao je Kelley, sada glavni savjetnik u Američkom udruženju advokata za imigraciju.
Ali Čed Volf, koji je vodio Ministarstvo za unutrašnju bezbednost tokom Trampove poslednje godine predsjednikovanja, rekao je da su zvaničnici koji ignorišu rekordne nivoe nezakonitih prelazaka duž južne granice u poslednje dve godine, oni koji imaju “ekstremni” stav. Rekao je da Amerikanci žele agresivnije akcije kako bi se suočili s tamošnjom krizom, uključujući deportaciju procijenjenu na milion ljudi kojima su izdate konačne naredbe za deportaciju.
“Ako krenete za tim pojedincima i kriminalcima, naravno, i drugima, ne mislim da je to izvan pravne norme. Ne mislim da je to radikalna sugestija”, rekao je Wolf, koji sada radi za America First Policy Institute, “think tank” koji promoviše Trumpovu agendu. “Mislim da je to zapravo samo implementacija onoga što zakon o imigraciji nalaže izvršnoj vlasti.”
Trumpova imigracijska obećanja za 2024
Trump je obećao da će provesti “najveću operaciju deportacije” u američkoj istoriji, po uzoru na zloglasnu “Operaciju Wetback” administracije Eisenhowera 1954. godine, kada su stotine hiljada meksičkih imigranata i američkih građana deportovane.
Kako bi olakšao masovne deportacije, Trump je rekao da će Nacionalnoj gardi i državnim dužnosnicima dati ovlasti da uhapse i deportuju imigrante koji ilegalno žive u SAD-u, što je potez koji bi doveo u pitanje dugotrajna zakonska ograničenja vojske koja je uključena u provođenje zakona. On se takođe obavezao da će se pozvati na “Zakon o strancima i pobuni” iz 1798. godine – zakon koji je citiran tokom Drugog svetskog rata da bi se odobrio nadzor i pritvor italijanskih, nemačkih i japanskih imigranata – kao sredstvo za deportaciju osumnjičenih članova migantske bande.
Trump je obećao da će izdati izvršnu naredbu prvog dana svog povratka u Bijelu kuću kojom će pokušati uskratiti državljanstvo po rođenju djeci čiji roditelji nisu američki državljani ili oni sa stalnim boravkom. Prema decenijama starom tumačenju američkog ustava, djeca rođena na tlu SAD-a automatski dobijaju američko državljanstvo, čak i ako njihovi roditelji nisu u zemlji legalno.
Bivši predsjednik je rekao da će uputiti službenike za imigraciju da uskrate ulazak “marksistima” i “komunistima”, iako nije podijelio detalje o tome kako će se takva provjera provesti. Također se obavezao da će zaustaviti prijem izbjeglica sa Bliskog istoka i proširiti zabranu putovanja koju je izdala njegova administracija kako bi zabranio ulazak građanima iz određenih zemalja, većinom muslimanskih ili afričkih zemalja.
Na granici između SAD-a i Meksika, Trump je obećao da će vratiti politiku diskvalificiranja većine migranata od azila i ubrzati njihovu deportaciju. Oni uključuju takozvanu politiku “Ostani u Meksiku”, sporazume koji dozvoljavaju SAD-u da preusmjeravaju tražioce azila u treće zemlje i široka ograničenja u pogledu ispunjavanja uslova za azil.
Trump je također rekao da će oživjeti politiku iz “člana 42” iz vremena pandemij, koju su američki granični zvaničnici naveli da protjerivanje migranta iz razloga javnog zdravlja, uključujući djecu bez pratnje. On nije isključio odvajanje djece migranata od roditelja, što je praksa koju je prekinuo 2018. godine zbog negodovanja javnosti.
Dramatična — ali operativno i pravno upitna — obećanja
Ako Trump bude izabran za predsjednika po drugi put, njegova obećanja u kampanji sigurno će dobiti isti pravni otklon država koje predvode demokrate i organizacija za građanska prava, kao što je njegova politika privukla i tokom njegovog prvog boravka u Bijeloj kući. Takođe bi se suočio sa realnošću nedovoljnog broja osoblja i preopterećenog imigracionog sistema koji Kongres nije ažurirao još od 1990-ih.
Trumpovo obećanje da će ukinuti državljanstvo po rođenju, na primjer, pravno je upitno. Većina pravnika vjeruje da je to pravo sadržano u 14. amandmanu, koji kaže da su “osobe rođene ili naturalizovane u Sjedinjenim Državama” “državljani Sjedinjenih Država i države u kojoj borave”.
Promjenu ustava mora predložiti supervećina u Kongresu ili ustavna konvencija koju bi provodilo dvije trećine svih država. Tada bi ga moralo ratificirati tri četvrtine država.
Zavet da se izvrši najveća operacija deportacije u istoriji SAD-a suočio bi se sa potencijalno nepremostivim operativnim preprekama. Ogranak za deportaciju Imigracione i carinske službe, na primjer, ima oko 8.000 zaposlenih. Agencija također nema sredstava za izvođenje masovnih istraživanja i deportacija koje je Trump predlagao. Najveći godišnji broj deportacija ICE zabilježen je 2012. godine, kada je Obamina administracija izvela preko 400.000 deportacija.
“To bi zahtijevalo ogromnu količinu novca koju bi prisvojio Kongres”, rekao je Stephen Yale-Loehr, profesor imigracionog prava na Univerzitetu Cornell.
Yale-Loehr je rekao da bi takva operacija također izazvala značajne pravne i humanitarne probleme i zabrinutosti. Američki zakon omogućava imigrantima u postupku deportacije pravedan postupak, napomenuo je. Mnogi imigranti koji bi mogli biti deportabilni imaju supružnike ili djecu državljane SAD-a, što podiže bauk velikih razdvajanja porodica jer vlada nema zakonska ovlaštenja da deportuje američke državljane.
“To bi bila značajna promjena”, rekao je Yale-Loehr o mogućnosti da se Trumpova obećanja iz kampanje iz 2024. provedu. “Ali samo kroz izvršnu tužbu postoji toliko toga što možete učiniti . Mnoge stvari koje je ranije pokušao odmah su odlazile u parnice, a na kraju su ih odbacili sudovi.”
Unatoč pravnim i operativnim preprekama s kojima se suočavaju, Trumpove prijedloge za imigraciju prihvatile su i republikanski predsjednički simpatizeri, koji su mu i najbliži u anketama. Guverner Floride Ron DeSantis i Vivek Ramaswamy su se obavezali da će izvršiti masovne deportacije i da će okončati pravo na “državljanstvo po rođenju”.
Nikki Haley i Tim Scott također su se pridružili Trumpu, a DeSantis poziva SAD da odbace palestinske izbjeglice. I drugi kandidati GOP-a, uključujući one umjerene poput Chrisa Christieja, obećali su da će ponovo uspostaviti neke od Trumpovih graničnih politika i izgraditi više milja graničnog zida.
(AOL)