fbpx

Tri izuma iz zlatnog doba islamske civilizacije vodeća u globalnoj borbi protiv COVID-19, bolesti uzrokovane koronavirusom

Sa pandemijom koja prijeti čovječanstvu i svjetskoj ekonomiji, svijet se bori koristeći se izumima starim milenijuma, u čijem su razvoju vleiku i značajnu ulogu odigrali naučnici iz islamskog sivjeta.

Foto: Arhiva

 

Sa preko 1,2 miliona zabilježenih slučajeva oboljelih širom svijeta od Covid 19, uzrokovane širenjem pandemije koronavirusa dovela je cijeli svijet u stanje pripravnosti. Broj smrtnih slučajeva dostigao je više od 60 000, a da se nisu koristila tri izuma – sapun, alkohol i karantin, broj zaraženih bi bio daleko veći. Zajednička osobina ovih izuma, osim njihove efikasnosti u ograničavanju širenja COVID-19.

Antibakterijski sapun

„Pranje ruku sapunom i vodom ubija viruse koji se mogu naći na vašim rukama“, je prva preporuka koja stoji  na web stranici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Sapun je opisan kao važno sredstvo od početka globalne epidemije COVID-19, pri čemu su zdravstveni stručnjaci naglasili važnost redovnog pranja ruku vodom i antibakterijskim sapunom.

Iako postoje dokazi o materijalima sličnim sapunu koji datiraju oko 2800. godine prije Krista u drevnom Babilonu, barovi za sapun za kupaonice kakve danas poznajemo prvi su put proizvedeni na Bliskom Istoku tokom 10. stoljeća, vrijeme koje se naziva zlatnim dobom islamske civilizacije. Perzijski ljekar, alhemičar i filozof Abu Bakr Muhammad Ibn Zakarija Al Razi (854-925), poznati na Zapadu kao Rhazes ili Rasis, opisao je nekoliko recepata za izradu sapuna. Proizvodnjom sapuna po navedenim receptima Sirija je u to vrijeme postala najveći izvoznik sapuna u druge dijelove islamskog svijeta i u Evropu. Do 13. stoljeća proizvodnja sapuna proširila se na područje Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, a izvori su bili u Fezu, Nablusu, Damasku i Alepu.

Alkohol kao dezinficijsko sredstvo

Alkohol već dugo ljudi koriste kao anestetik. Historičari su pratili otkriće destilacije alkohola, proces proizvodnje alkoholnih pića, sve do 2000. godine prije nove ere u civilizaciji doline Inda. Međutim, savremena medicinska upotreba alkohola kao dezinfkcionog sredstva potiče iz zlatnog doba islamske civilizacije. U svojoj medicinskoj enciklopediji „Al-Hawi“ prevedenoj u „Sveobuhvatnu knjigu o medicini“, Al Razi tvrdi da je antiseptička upotreba alkohola na ranama bila prije, za vrijeme i nakon operacija. Metoda dezinfekcije uvedena je u prvoj bagdadskoj bolnici, koju je 805. godine sagradio kalif Harun al-Rašid. Ova se praksa proširila na islamski svijet zahvaljujući njegovom uspjehu u povećanju stope preživljavanja pacijenata koji su na taj način bili tretriani tokom operacije. Otkrivanje dezinfekcijskog učinka alkohola dovelo je do toga da su evropski jezici prihvatili izvorni arapski naziv (al-Kuhul), što znači “suština”, a odnosi se na njegovu metodu destilacije. Danas je globalna potražnja za medicinskim alkoholom dostigla neviđeni vrhunac. Antiseptički gelovi na bazi alkohola postali su nužni za brzu deznfekciju ruku, radi zaštite od koronavirusa.

Karantin, koji se koristi za suzbijanje širenja  zaraze

Krajem marta, više od trećine svjetskog stanovništva se našlo u nekoj vrsti karantina. Mnoge vlade širom svijeta donijele su mjere o izlocaiji, kako bi spriječila širenje novog koronavirusa.

Postoji nekoliko historijskih zapisa o izolacijamakoje su slične današnjem konceptu karantina. Prvi argumenti za uporabu karantina za kontrolu širenja bolesti pojavili su se u „The Canon of Medicine“, medicinskoj enciklopediji s pet svezaka, koju je napisao perzijski naučnik i mislilac Ibn Sina (980–1037), njegovo latinizirano ime je  Avicena. Ibn Sina je bio prvi koji je opisao metodu za izbjegavanje širenja zaraze sa  40-dnevnom sanitarnom izolacijom. Nazvao je metodu “al-Arba’iniya” (četrdesete), prevedenu doslovno na “kvarantenu” u ranom venecijanskom jeziku.

Karantin je bio obavezna praksa u bolnicama širom islamskog svijeta kako bi se spriječilo širenje lepre, zarazne bolesti koja je uzrokovala čireva na koži.

Karantina je postajala sve češća u Evropi, posebno na mjestima susreta transkontinentalnih trgovaca, poput Venecije, za vrijeme i nakon kuge crne smrti u 14. i 15. stoljeću. Izraz “karantena” označavao je četrdesetodnevni period kada su svi brodovi morali biti izolovani prije nego što putnici i posada mogu izaći na obalu.

Uspjeh ove metode u suzbijanju širenja epidemija doveo je do opstanka izraza „karantin“ do danas. Karantin dans podrazumijeva sve vrste sanitarne izolacije, čak i ako ne traju četrdeset dana.

Autor: Yahia Hatim

Izvor: moroccoworldnews.com

Balkantimes.press

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us