Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. juna na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.
Tokom zadnje decenije svi osjećamo posljedice klimatskih promjena (kiše, poplave, suše, hladnoća….) i uticaja na okoliš. Pri tom odgovornost za njih ne nose samo politike pojedinih zemalja i nevladine organizacije (NVO) koje bi trebale više naglašavati i zagovarati okolišnu politiku, već i sekundarne djelatnosti (industrija, rudarstvo, energetika …) kao najveći proizvođači štetnih stakleničkih plinova, te pojedinci koji svojim razmišljanjem i životnim stilom utiču na okoliš u kojem žive. Svjetski dan okoliša, upravo i zato povezuje sve sudionike ovog procesa pri čemu se ističu zajednička nastojanja i uspjesi u postizanju i očuvanju zdravog okoliša.
Imajući na umu značajnu neravnotežu životnih stilova u svijetu i njihov razarajući uticaj na okoliš, ovogodišnja tema Dana zaštite okoliša je „Misli – Jedi – Štedi“. Isticanjem problematike velike količine neiskorištene i bačene hrane želi se potaknuti ljude da razmisle o uticaju koji proizvodnja i potrošnja hrane ima na okoliš. Glavna poruka je smanjiti stvaranje otpada od hrane odnosno bacanje hrane i na taj način zaštititi okoliš.
Znate li:
- jedno od sedmero ljudi u svijetu odlazi u krevet gladno
- više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana od gladi
- za proizvodnju samo jednog litra mlijeka potrebno je 1.000 litara vode
- za proizvodnju jednog hamburgera potrebno je 16.000 litara vode za prehranu životinje iz čijeg se mesa on radi
- 25% svjetske proizvodnje hrane odvija se na nastanjenom dijelu naše planete za što se koristi 70% izvora pitke vode.
- proizvodnja hrane uništava 80% šumskog pokrivača u svijetu te uzrokuje stvaranje i emisiju 30%stakleničkih gasova, najvećeg krivca za gubitak bioraznolikosti i promjene kvalitete zemlje za uzgoj hrane.
Čak jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad. Za to smo uzalud iskoristili sve resurse koji su nam bili potrebni za njenu proizvodnju, ljudski rad, vodu, zemlju, gnojiva ali i gorivo iz transporta, kojim hranu donosimo do naših dućana i tržnica.
Svatko može dati svoj doprinos Donošenje smislenih odluka pri kupovini hrane, ali i dobro upravljanje vlastitom zalihom hrane, jedan je od načina kako možemo dati vlastiti doprinos. Odabir organske hrane, u čijoj se proizvodnji ne koriste hemikalije, zatim odabir lokalno uzgojene hrane koja na putu do tržnice nije prošla pola svijeta i time doprinijela povećanju ispuštanja stakleničkih gasova doprinose rješavanju ovog problema. Planiranjem kupovine i obroka te pametnim korištenjem hladnjaka i zamrzivača za spremanje viška hrane možemo doći korak bliže k smanjenju stvaranja otpada od hrane.
Agencije/ Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.