Hrana je suština života i temelj svih kultura i zajednica.
Svjetski dan hrane svake se godine obilježava 16. oktobra pod pokroviteljstvom Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda.
Iz Centra za životnu sredinu smatraju da je trenutna pandemija COVID-19 virusa pokazala koliko je ugroženo snabdijevanje hranom ukoliko se većinski oslanjamo na uvoz, a ne podstičemo razvoj lokalne organske proizvodnje.
“Svjetska proizvodnja hrane nadmašuje potražnju, ali uprkos tome milioni ljudi i dalje nemaju dovoljno hrane. S druge strane, podaci pokazuju da je trećina odraslog svjetskog stanovništva gojazna. Znamo i da se u svijetu svake godine rasipa i izgubi između 20 i 25 posto proizvedene hrane. Sve ovo ukazuje na ozbiljnu neravnotežu između načina na koji se hrana proizvodi, distribuira i troši i jasno je da globalni prehrambeni sistem nije održiv”, naveli su iz Centra za životnu sredinu.
Smatraju da je trenutna pandemija COVID-19 virusa pokazala koliko je ugroženo snabdijevanje hranom ukoliko se većinski oslanjamo na uvoz, a ne podstičemo razvoj lokalne organske proizvodnje.
Naveli su da prirodna staništa oprašivača nestaju zbog promjene u upotrebi zemljišta, intenzivne obrade zemljišta i klimatskih promjena, a pesticidi predstavljaju direktnu prijetnju za zdravlje oprašivača.
Pesticidi su dizajnirani da ubiju neželjene štetne organizme, ali njihova toksična svojstva i široka upotreba takođe štete korisnim insektima poput pčela. Čak i ako se pravilno primjenjuju, pesticidi mogu imati štetne uticaje na pčele smanjujući njihov uspjeh u prikupljanju hrane, reprodukciji i otpornosti na bolesti.
“Organski uzgojena hrana je najsigurniji način za smanjenje izloženosti pesticidima. Za proizvodnju hrane po principima organske poljoprivrede potrebno je manje hemijskih proizvoda nego što je to slučaj u industrijskoj poljoprivredi. Takođe, u organskoj poljoprivredi koristi se manje energije i vode te se stvara manje otpada. Smatra se da organska hrana sadrži više antioksidanasa, hranljivih materija, minerala i vitamina. Pored toga, ova hrana ne sadrži ostatke pesticida za koje trenutna naučna istraživanja pokazuju da su štetni u dozama, a za koje vlade i industrijske grupe smatraju da su sigurne”, izjavila je Ivana Kulić, koordinatorica anti GMO kampanje u Centru za životnu sredinu.
Najsigurnija i najjeftinija opcija je pokretanje povrtnjaka i uzgajanje sopstvenih proizvoda, a naše podneblje ima ogroman potencijal za proizvodnju hrane. Čak i najmanji raspoloživi prostor se može iskoristiti za uzgoj vlastite hrane. Takođe je moguće uključiti se ili pokrenuti projekat zajedničke bašte u okolini. Međutim, mnogi ljudi nemaju vremena, prostora ili sklonosti da to urade, te tu nastaje potreba da se proizvodi organski uzgojena hrana.
Poručili su da je potrebno izbjegavati kupovinu proizvoda koji nisu organski jer pranjem voća i povrća možda neće biti uklonjeni pesticidi.
“Organska poljoprivredna gazdinstva mogu dobro da posluju dok istovremeno smanjuju toksično opterećenje pesticidima te koriste metode koje su dokazano pogodne za živi svijet u zemljištu, biodiverzitet generalno i smanjenje zagađenja, ali je najveći problem što i dalje nisu finansijski podržana”, izjavila je Kulić.
Jesen stiže dunjo moja. Koje su zdravstvene prednosti dunja!
Izvor: Agencije
Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.