fbpx

Svjedočimo regresiji na Balkanu kao “dugom repu” prijedloga o razmjeni teritorija Vučića i Tačija

Kurt Basuner (Bassuener): Regresija na Balkanu kao dugi rep ideje razmjene teritorije Vučić-Tači

društvene mreže

Svjedočimo regresiji na Balkanu kao “dugom repu” prijedloga o razmjeni teritorija Vučića i Tačija, koji je plodno tlo našao kod bivše šefice vanjske politike EU Federike Mogerini (Federica Mogherini) i koju je ambasador Ričard Grenel (Richard Grenell) prodao Donaldu Trampu (Trump), kaže u intervjuu za Antenu M Kurt Basuner (Bassuener) viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije /DPC (Democratization Policy Council) iz Berlina, povodom takozvanog non-papera koji je, kako je objavljeno, premijer Slovenije Janez Janša, proslijedio predsjedniku Evropskog savjeta.

Nadao sam se da će Bajdenova administracija ne samo odbiti taj napor, već i suprotstaviti se transakcionističkom mentalitetu koji je zarazio State Department tokom Trampove ere. Nažalost, to još nismo vidjeli”, ocjenjuje ovaj američki analitičar, stručanjak za Balkan, koji je jedno vrijeme boravio u BIH, a sada je stacioniran u Edinburgu, u Škotskoj, na Univezitetu St. Andrews.

Non-paper o Balkanu: Uticaj Rusije na procese u EU

Opasno je i ne slučajno ako se ovi izvještaji iz non-papera pokažu istinitima, jer ovo ide na ruku idejema koje iznose drugi u i izvan regiona, najviše predsjedniku Srbije, Aleksandru Vučiću koji očigledno ima podršku neliberalnih lidera unutar Evropske unije, smatra Basuner. Sam Janša, prema njegovom mišljenju, pretenduje da bude predvodnik neliberalnog bloka EU o balkanskim pitanjima. Na ruku mu idu tendencije, kako unutar EU tako i nezainteresovanost Bajdenove administracije za region, dok u State Departmentu još uvijek rade oni koji su provodili Trampovu politiku prema Balkanu.

Razgovarala: Biljana Jovićević

Antena M: Šta mislite o non-paperu (nezvanični dokument u opticaju) koji je, kako je objavljeno, premijer Slovenije Janša (Janez) poslao predsjedniku Evropskog savjeta Mišelu (Charles Michel)?

Basuner : Takav Janšin “non-paper” prijavljen je u kancelariji predsjednika Mišela, prije nego što su povukli potvrdu … Teško je znati u šta vjerovati. Ali s obzirom na Janšinu istoriju provokacija (podsjetimo na njegovu čestitku Trampu nakon izbora), nije teško zamislivo da je predložio “dovršetak raspada Jugoslavije” kako je izvješteno. U kombinaciji sa, kako je objavljeno, pitanjem koje je predsjednik Pahor (Borut) postavio Predsjedništvu BiH- da li je moguće predvidjeti mirno razilaženje, čini se da to odražava jednu liniju razmišljanja koju sam ranije čuo od nekih političkih aktera Slovenije: da je etnička homogenost najzaslužnija za slovenački “uspjeh”.. ” Opasno, i ne slučajno ako se ovi izvještaji iz non-papera pokažu istinitima, ovo ide na ruku idejema koje iznose drugi, u i izvan regiona.

Ruski dobrovoljci protiv “Allahovog puta” Srpsko-ruski “zavet” dobrovoljaca Višegrada i Donbasa

Čak i ako ne postoji, Janšin “non-paper” ima podržavaoce u EU

Antena M: Zašto mislite da je gospodin Janša imao dovoljno samopouzdanja da pošalje ovako nešto – rekla bih, vrlo kontroverzne prijedloge, u sjedište EU u Briselu?

Basuner: Da ponovim, ne znam pouzdano da li jeste. Ali ako to jeste slučaj, moglo bi biti iz dva obrazloženja – koja se međusobno ne isključuju. Prvo je da je mogao pomisliti da bi takvo „rješenje“ moglo imati „noge“ kod nekih drugih u Savjetu. Želim jasno da kažem da se tako nešto očigledno ne može postići bez priličnog nasilja i posvećenosti spolja da se time „upravlja“, za čime nema očiglednog apetita, dakle ne vidim kritičnu masu ni za jedan tako opasan kurs, ali strateško držanje Zapada ostaje prilično bezvoljno, s prikazanim unutarevropskim nejedinstvom. Drugo obrazloženje bilo bi postizanje manjih ciljeva zastrašivanjem EU članica da bi se još čvršće zagrlile sa neliberalnim liderima i njihovim agendama u regiji. Trenutno to vidimo na taktičkom/operativnom nivou u BiH sa nastojanjima EU i SAD-a da promijene izborni zakon, odgovarajući na zahtjeve lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića (i njegovog saveznika iz BiH Milorada Dodika). Tajming ovih izvještaja uslijedio je nakon što je prošlog mjeseca Hrvatska sponzorisala jedan non-paper koji je Slovenija potpisala (s Bugarskom, Grčkom i Mađarskom) da progura izborni zakon na agendu (i poveže ga sa sposobnošću BiH da zaustavi migraciju), i ima određene logike. Mislim da će vjerovatni efekat svih ovih izvještaja biti da pojačaju napore EU i Zapada da “stabilizuju” BiH putem posrednika na elitnom nivou, bez obzira što će to vjerovatno dugoročno imati negativan uticaj.

Srbija i Hrvatska se utrkuju u naoružavanju, oružane snage BiH zaostale u ovoj trci

Antena M: Imajući u vidu njegovu politiku i bliskost s gospodinom Vučićem (Aleksandrom), nijesam iznenađena da gospodin Orban (Viktor) podržava ovako nešto, ili vlasti Poljske, ali što mislite o Hrvatskoj, a posebno o austrijskom premijeru, gospodinu Kurcu (Sebastian Kurz)?

Basuner: Velika većina hrvatskog političkog spektra – i HDZ i SDP, ali i drugi – na BiH gledaju kroz etničke naočare i podržavaju Čovićevu agendu. A postoji i značajna podudarnost između EU bloka “neliberalnih demokratija”, predvođenog Orbanom sa jednim etnokratskim svjetonazorom i podrške za ostale etnokrate. To smo vidjeli s Gruevskim (Nikola), sada je u Budimpešti i Kurc je vodio kampanju za njega; ali Vučić je definitivno primarni dobitnik sada. A Orban i Dodik gaje nikad prisniji odnos. Orban i drugi sigurno bi voljeli imati više istomišljenika -neliberalnih država članica. U neposrednom vremenskom okviru oni imaju koristi od sopstvenih narative i uticaja. Janša bi mogao biti predvodnik neliberalnog bloka EU o balkanskim pitanjima.

Politika EU prema ZB puna loših ideja i nepredvidljiva

Antena M: Kako procjenjujete moguću reakciju gospodina Mišela i drugih čelnika EU? Mislim da je ovo relativno novo rukovodstvo EU pokazalo puno slabosti u vođenju politika do sada – a ovo može biti i priličan izazov – ili ne mislite tako?

Basuner: Mislim da većina država članica EU jednostavno neće odgovoriti – umjesto otvorenog odbacivanja takvog gledišta, što mislim da bi bilo primjerenije- da odstupe od uobičajenog klupskog etiketiranja. Mislim da najveću opasnost u ovoj epizodi – bez obzira na to da li će se non-paper pojaviti ili ne – predstavlja dalje “uvlačenje” ideje etnokratije u EU, barem za Balkan. I kao što smo vidjeli tokom proteklih 30 godina, socijalna regresija koju ste doživjeli na prostoru bivše Jugoslavije ima uznemirujući eho u društvima kao što je moje, u SAD-u. Daleko smo od imuniteta na ekskluzionistički, nacionalni populizam – koji nije slučajno povezan s korupcijom i lošim vladanjem. To je postalo zapanjujuće očito kada se analizira politička slika na Zapadu.

Antena M:  A šta je sa predsjednikom Makronom (Emmanuel Macron) i kancelarkom Merkel (Angela)? U susret – kako se nada ponovnom izboru – gospodin Macron otišao je sasvim udesno sa svoje prethodne pozicije i u prilično je dobrim odnosima sa gospodinom Vučićem. S druge strane, novi nasljednik gospođe Merkel u CDU-u Armin Lašet (Laschet) također je desno više nego što je ona ili više nego što je desni centar – i ima prilično bolje mišljenje o gospodinu Putinu nego gospođa Merkel na primjer?

Basuner : Težište politike EU prema Balkanu, kao takvo, bilo je u Berlinu. Protivljenje razmjeni teritorija Vučić-Tači (Hašim /Hashim Thaci) „korekcija granice“ „razgraničenje“ – prijedlog za podjelu je iz najubjedljivijih razloga bio najčvršće i najjasnije odbacivan od kancelarke Merkel. Odlazak Velike Britanije iz EU dodatno je oslabio sposobnost i orijentaciju Unije za balkanska pitanja. London ima čvrstu moć i odvraćanje; EU pokazuje alergiju na legalnu odgovornost koju ima za održavanje mira i sigurnosti u BiH- prema Dajtonu. Makronovo pomjeranje udesno kod kuće nije nimalo ohrabrujuće; to se ogleda i u njegovom mentalitetu u evropskim i vanjskim poslovima. Pomirio se sa svojim protivnikom Orbanom prilikom formiranja Evropske komisije. Već je pokazao neznanje – i ravnodušnost prema – balkanskoj stvarnosti, kao i pokazivanje volje da vodi politiku „sanitarnog kordona“ (a “cordon sanitaire” ) prema regionu. Njemačka uzvraća, ali rezultat ostaje neuvjerljiv. Tako da promjena straže u Njemačkoj čini ionako strateški nejasnu politiku još manje predvidljivom. Mislim da ovo pomaže u objašnjavanju obilja loših ideja kojima se teži. Svako s neispunjenom agendom u regionu – a takvih je mnogo – želi vidjeti dokle mogu ići.

Još ne vidimo Bajdenov raskid sa Trampovom politikom na Balkanu

Antena M:  Nekako smo valjda mislili da je s Trampovom (Donald) administracijom otišla i ideja o razmjeni teritoreije Srbije i Kosova i moguće posljedice tako nečega. No očigledno nije tako. Mislite li da će u ovom slučaju nova američka administracija morati intervenisati, iako Balkan nije prioritet za predsjednika Bajdena (Joe Biden) i sekretara Blinkena (Anthony)? I kako bi mogli reagovati?

Basuner : Ono što je postalo bolno očigledno u protekla tri mjeseca je da je politika Bajdenove administracije na Balkanu, u mjeri u kojoj se sjedinila, jedan neaktivan amalgam transakcionizma Trumpove administracije i prioritizacija drugih pitanja u transatlantskim odnosima na višem nivou, kao što smo to vidjeli sa Obaminom administracijom (i drugima prije nje). Kontinuitet s Trampovim transakcionalizmom dijelom se svodi na osoblje: zamjenik pomoćnika državnog sekretara Metju Palmer (Matthew) postao je eksponent sporazuma između Srbije i Kosova koji se na sreću nikad nije ostvario; i dalje nema pomoćnika državnog sekretara za Evropu (čak ni imenovanog, koliko znam). Dakle, postoji problem vezivnog tkiva. Vidimo odraz ovog mentaliteta „dogovorimo se i ostvarimo rezultat“ trenutno u BiH, u potrazi za izmjenama izbornog zakona čiji model ukazuje da bi samo produbio etnokratiju i dodatno političke vođe izuzeo od odgovornosti. Nažalost, sada je sekretar Blinken podržao ovu retrogradnu politiku, zbog koje joj se puno teže oduprijeti. Kad je riječ o posljednjem, prije Trampove bezobzirnosti, čiji je cilj bio narušavanje transatlantskih odnosa, zadana postavka SAD-a od drugog Bušovog (George W. Bush) mandata bila je prebaciti na EU evropska pitanja, da bi podmazivali saradnju po pitanjima izvan Evrope. Ovo izgleda i kao zadana postavka Bajdenove administracije, uz neke važne razlike. Dodajte ovome mentalitet viđen u Avganistanu želju da se raziđu od SAD-a. Ovdje postoje neka protivrječja. Fokus Bajdena i Blinkena na korupciju kao pitanje nacionalne sigurnosti i prioriteti vanjske politike teško da mogu funkcinisati na autopilotu koji trenutno vidimo na Balkanu. Na tu poentu, moje kolege iz DPC-a i ja redovno ukazujemo. Osim toga ovo je propuštena prilika za primjenu transatlantskog jedinstva u regionu u kojem na novou većine postoji stvarna glad- za povratkom zapadnog angažmana usmjerenog na vrijednosti. Uprkos ozbiljnom naletu geopolitičkih izazivača, mi imamo veliku polugu – u BiH, možda više nego bilo gdje drugdje na svijetu, zajedno, AKO budemo imali strategiju i samopouzdanje. Ali politika koju vodi EU i dalje vidi svoje „partnere“ u vladama, a ne u građanima i društvima. I SAD-e ih prate u tome.

Antena M:  Imajući na umu takozvani non-paper gospodina Janše, jeste li iznenađeni nekim trenutnim političkim događajima u BiH i političkim potezima nove desničarske vlade u Crnoj Gori?

Basuner:  Situacija je već bila loša; putanja regiona u cjelini već dugo je loša – a nijesmo ni spomenuli vladin učinak u pandemiji Covid-a. Dakle, sve ovo je dio- ubrzavajuće reakcionarnih agendi u cijeloj regiji. Dugo se osjećalo da su tabui koji tu postoje iz dobrih razloga – na primjer protiv etničkih podjela u državama – i koji su bili temelj SAD-EU politike dvije decenije -sada fleksibilniji. Dakle, svi oni koji žele da ih razbiju i imaju koristi od sprovođenja agendi će predvidljivo voditi ka nasilju i daljoj društvenoj regresiji. Sve ovo je “dugi rep” prijedloga Vučić-Tači, koji je plodno tlo našao kod bivše šefice vanjske politike Evropske unije Mogerini (Federica Mogherini) i kojeg je ambasador Ričard Grenel (Richard Grenell) prodao Trampu. Nadao sam se da će Bajdenova administracija ne samo odbiti taj napor, već i suprostaviti se transakcionističkom mentalitetu koji je zarazio State Department tokom Trampove ere. Nažalost, to još nismo vidjeli.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.