Hrvatska svake godine ima 3000 novooboljelih od karcinoma dojke, a godišnje umire 700 žena od te bolesti. Na 1000 mamografija otkriju pet karcinoma. No dobra je vijest da mortalitet pada za 25-30 posto u odnosu na godine u kojima smo imali najviše žena umrlih od te bolesti, izjavila je dr. Andrea Šupe Parun, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na panel diskusiji posvećenoj edukaciji, osnaživanju i podršci u borbi protiv raka dojke “Ovog je gosta – dosta!”.
POGLEDAJTE VIDEO:
00:56
belgijska bolnica
Istaknula je kako Hrvatska ima niže stope mortaliteta od prosjeka EU.
– Od ukupnog broja oboljelih 80 posto žena starije je od 50 godina, no već od 45. godine počinje rasti broj oboljelih. Zato se organiziraju programi ranog otkrivanja karcinoma dojke, u kojima žene od 50 do 69 pozivaju na mamografske preglede, a novost je što ćemo od ove godine proširiti program za još dva godišta, tako da će sad pozive za mamografiju primati žene od 49 do 70 godina. U 2024. imali smo najbolji odaziv na preventivne preglede, odazvalo se čak 68 posto pozvanih žena – otkrila je dr. Šupe Parun.
Zagreb: Panel diskusija o borbi protiv raka dojke pod nazivom “Ovog je gosta – dosta!” |
Preporuka Vijeća Europe je da se taj program proširi za 10 dodatnih godišta i da se pozivaju žene od 45 do 74, no dr. Šupe Parun dodaje kako malo zemalja to provodi, ali da će Hrvatska prvo proširiti za dva godišta, a u idućem ciklusu širenja za još pet godišta.
– U 2024. uveli smo to da žene s gustim dojkama šalju i na magnet dojke jedanput u dvije do četiri godine – kazala je dr. Šupe Parun.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić poručila je kako je cilj da od karcinoma dojke ne umre niti jedna žena.
– Preventivni program za rano otkrivanje raka dojke jedan je od boljih u Hrvatskoj. Iako je odaziv od 60-ak posto dobar, ipak je nedovoljno dobar jer bolest treba otkriti u najranijoj fazi – izjavila je ministrica Hrstić.
Rak dojke najčešći je oblik raka kod žena u Hrvatskoj, čini četvrtinu svih novih slučajeva raka. Prema podacima Izvješća o umrlim osobama u RH za 2023., rak dojke treći je zloćudni uzrok smrti u žena, nakon raka pluća i kolorektalnog raka.
Dr. Vrdoljak: Prije je vjerojatnost da će umrijeti od raka dojke bila 45, a sad 20 posto
– Godine 2012. bila je vjerojatnost da će od ove dijagnoze umrijeti 45 posto oboljelih žena, a danas je manje od 20 posto. Napokon se možemo hvaliti da smo ponajbolji. Dijagnoze dobivamo ranije zbog boljeg znanja i liječnika te zbog novih terapija bolje liječimo i ranu i metastatsku bolest – kazao je prof. dr. Eduard Vrdoljak iz KBC-a Split.
Kod 20-30 posto oboljelih rak dojke vraća se nakon nekoliko godina. Rizik povrata bolesti ovisi o veličini tumora i zahvaćenim limfnim čvorovima, ali i o podtipu tumora. Nakon primarnog liječenja, primjenom adjuvantnih terapija moguće je smanjiti rizik povratka raka dojke i poboljšati u kvalitetu života. Nakon početnog uspješnog liječenja, kod HR+/HER2- raka dojke, koji čini 70 posto svih karcinoma dojke, karakteristični su i rani i kasni recidiv.
Hormon ovisni HER2 negativni rak dojke smatra se rakom najmanjeg rizika, povrat se može dogoditi i 10, 15 ili čak 20 godina nakon dijagnoze.
Najveći rizik od povrata ima trostruko negativni rak dojke koji se vraća unutar prvih nekoliko godina od dijagnoze – ako se ne vrati u tom razdoblju, vjerojatnost recidiva opada, moglo se čuti na panel diskusiji.
Prevencija recidiva izazov je i za zdravstveni sustav i za pacijentice – adekvatni protokoli i dosljedno liječenje dokazano smanjuju rizik.
– Moramo biti sretni kao liječnici jer imamo sve što je potrebno za individualni plan dijagnostike. Imamo dostupnu kirurgiju i radioterapiju, dolaze nam i novi uređaji. S dobrim multidisciplinarnim planom i povratak bolesti bit će iznimka – smatra prof. dr. sc. Natalija Dedić Plavetić iz KBC-a Zagreb.
Zagreb: Panel diskusija o borbi protiv raka dojke pod nazivom “Ovog je gosta – dosta!” |
Izazov adjuvantne terapije, koja bi trebala spriječiti recidiv, jesu nuspojave koje utječu na kvalitetu života, a zbog kojih se velik broj pacijentica odlučuje na prekid antihormonskog liječenja i time utječe na ishode liječenja, poručuju liječnici.
– Nedostatak jasnog pisanog protokola praćenja nakon liječenja otežava prevenciju recidiva. Kod oboljelih vrlo je velik strah od povratka raka i tu je važan pristup i liječnika i pacijentice. Treba obavljati kontrole i potrebne pretrage u zadanim periodima da se u najranijoj fazi može reagirati ako dođe do recidiva – ističu liječnici.
‘Netočne informacije i guglanje su veliki problem’
Na komunikaciju s pacijentima osvrnula se predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.
– Netočne informacije i guglanje su veliki problem. Pacijenti kad se suoče s rakom, imaju strah od smrti i tijeka bolesti te krenu istraživati na internetu. Moramo biti svjesni da građani očekuju da s njima pričamo na način da oni to mogu shvatiti. Uloga ljekarnika tu je vrlo važna, jer su često upravo to zdravstveni radnici s kojima se najčešće razgovara. Tu smo da im pružimo podršku u liječenju i traženju optimalne podrške tijekom liječenja – kazala je.
Zagreb: Panel diskusija o borbi protiv raka dojke pod nazivom “Ovog je gosta – dosta!” |
Kod oboljelih, vrlo je velik strah od povratka raka i tu je važan pristup kako liječnika, tako i same pacijentice – potrebno je obavljati kontrole i potrebne pretrage u zadanim vremenskim periodima kako bi se moglo u najranijoj fazi reagirati ako dođe do recidiva. No, prim. dr. Ines Balint istaknula je problem izostanka striktnog protokola u praćenju oboljelih nakon izlječenja.
– Nakon (iz)liječenja raka dojke, onkolozi će pacijentice naručiti na godišnju ili dvogodišnju kontrolu sa zadanim pretragama koje trebaju biti realizirane do termina kontrole. Nakon pet godina od bolesti, kontrola je isključivo na obiteljskim liječnicima i nema zadanih protokola. To u praksi znači da obiteljski liječnik, ali i sama pacijentica prema vlastitom nahođenju preporučuje i upućuje na pojedine pretrage. Rak dojke može i mora postati kronična bolest, a mi moramo jednom spašeni život, osigurati da ostane spašen – naglasila je prim. dr. Balint, predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore.
Zagreb: Panel diskusija o borbi protiv raka dojke pod nazivom “Ovog je gosta – dosta!” |
Kao što sama dijagnoza raka izaziva strah, tako je i strah od bolesti normalna pojava koja može ometati povratak u svakodnevicu. Učestaliji je među mlađim ženama, no prisutan je u određenoj mjeri kod svake žene koja se suočila s ovom dijagnozom. Upravo je to jedan od glavnih razloga za predstavljanje posebnog priručnika o raku dojke “Ovog je gosta dosta” u kojem vodeći onkološki stručnjaci govore o pristupu liječenju raka dojke, podršci pacijentima na putu kroz zdravstveni sustav te dostupnosti dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti u Hrvatskoj, sa zaključkom da “jednom spašeni život, mora ostati spašen”. Priručnik se može preuzeti na Portalu Zdravlje.
– Neke žene osjećaju olakšanje prestankom liječenja, a nekima pak prestanak primanja terapije izaziva nesigurnost, smanjuju se kontakti s medicinskim osobljem, osjećaju da su prepuštene sebi. Prema nekim istraživanjima povišen strah osjeća oko 60 posto pacijenata, a skoro 20 posto ima klinički značajno izražen strah od povratka bolesti i zato je važno okružiti se ljudima koji su nam bliski, provoditi vrijeme u prirodi ili se posvetiti nekom hobiju, ali i zatražiti stručnu pomoć ako je potrebno“, zaključila je Ljiljana Vukota, prof. psih., glavna tajnica Udruge SVE za NJU.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.