fbpx

Stvari koje niste znali o Aja Sofiji (od IV vijeka do danas), koju je nakon otvaranja za molitvu posjetilo više od 1,5 miliona ljudi

“Džamiju Aju Sofiju radnim danima posjeti 15 hiljada posjetitelja, a petkom i vikendom od 25 do 30 hiljada. Više od 1,5 miliona ljudi posjetilo je Aju Sofiju nakon što je ponovo otvorena za molitve”, ovu džamiju posjećuju kako građani iz svih dijelova Turske tako i inostranstva.

 

Foto: Balkantimes.press

 

Navodeći da su građani pokazali veliko zanimanje za džamiju tokom jutarnjih namaza, Masali je naglasio da su dvorište i trg ispunjeni tokom jutarnjih molitvi, prenosi AA.

U džamiju ulazi ograničen broj ljudi, a prema riječima Masalija, nakon što jedna grupa završi posjetu Aji Sofiji tek onda ulazi druga da se ne bi stvarale gužve unutar bogomolje.

Kako je kazao, intenzivan je interes građana za posjetu Aji Sofiji, međutim, on je još veći tokom petka i vikenda.

Masali je podsjetio i da je zbog pandemije smanjen broj turista u ovom gradu na dva kontinenta.

Navodeći da su građani pokazali veliko zanimanje za džamiju tokom jutarnjih namaza, Masali je naglasio da su dvorište i trg ispunjeni tokom jutarnjih molitvi.

Napomene radi ulaznice za posjetu Aja Sofiji, koja nije izgubila ništa od starog sjaja se sada više ne naplaćuju, ulaz je besplatan

(Videogalerija) Svečano otvarenje džamije Aja Sofije: Vjernici sa svih strana sa tekbirima su se probijali do džamije

Evo kako Izgleda Aja Sofija danas, obzirom da je promjena njene namjene izazvala buru negodovanja u hrišćanskom svijetu. NIjedna mozaik nije uništen, a pod koji je bio mjesto za krunisanje vizantijskih careva je ograđen posebnom ogradom i ne korisit se molitvu daj dio površine, već je vidljiv za turiste.

FOTOGALERIJA: Evo kako trenutno izgleda Aja Sofija. Događaj pretvaranja Aja Sofije u džamiju izazvao najveći civlizacijski verbalni sukob u 21 vijeku

-Aja Sofiju je počeo graditi Konstantin Veliki, bila mnogo je manja od današnje, ali je nastradala u požaru. Obnovljena je i proširena krajem 4. vijeka, ali je ponovo do temelja srušena u pobuni Nika 532.g.

 -Carica Tedodora, koja je bila prostituka je zaslužna za izgradnju sadašnje Aja Sofije. Njen životni put od kćerke cirkuzanata i prostitutke koja je usluživala najniži sloj mušterija, do supruge i suvladarke najmoćnijeg čovjeka na svijetu, vizantijska carica Teodora prešla je dug put. Pobuna Nika je izazvala takve nemire i paljevine grada da je car Justinijan u očaju pobjeći, put za bijeg za cara preko mora bio otvoren. Njegova supruga carica Teodora  ga je odvratila od te namjere riječima: Ne želim da budem živa, ako me neće pozdravljati kao caricu.” , Teodora je ustrajala na tome da ostanu u gradu, citirajući staru izreku “Baršun  je najbolje mrtvački pokrivač. Oni koji su nosili krunu bolje da budu mrtvi ako je izgube“. Poslala je vojsku da uguši pobunu, tom prilikom ubijeno je oko 30.000 ljudi. Justinijan je učvrstio vlast, ali druga po redu Aja Sofija je bila srušena do temelja. Nakon toga, Justinijan je pokrenuo obnovu grada i izgradio je Aja Sofiju za samo 5.godina, najveći hram ikad viđen.

-Aja Sofija je građena od materijala, koji su donošeni iz starih paganskih hramova širom svijeta, čak se spominje da su njena velika vrata napravljena od drveta od Noeve (Nuhove a. s. ) barke. Jedno predanje kaže da je materijal od koga je izgrađena Aja Sofija donesen sa sve četiri strane svijeta. Aja Sofija je građena od stupova i kamenja starih bogomolja. Na taj način, uzimajući po dio sa svakog mjesta, car je pokazao da vlada cijelim svijetom.

-Aja Sofija je bila najveća crkva 1000 godina, a sada se ne nalazi ni među prvih 10.

-Aja Sofija je bila svjedok dva carstva, do sada bilo je nekoliko prepravki i ozbiljnih rekonstrukcija tokom kojih crkva nije bila  otvorena. Razlog tome su bili česti zemljotresi od kojih je nekoliko jačih oštetilo kupolu. Tokom jedne od  rekonstrukcije kupola je podignuta za još 6 metara i crkva je desetak godina bila zatvorena. Tek za vrijeme dinastije Paleologa, crkva je rekonstruisana detaljno i urađeni su potporni zidovi i fasada.

-U Aja Sofiji urađena ‘prva fotomontaža’ i to na mozaiku iz XI vijeka.

 

U Aja Sofiji urađena ‘prva fotomontaža’ i to na mozaiku iz XI vijeka

-Nova crkva  imala je masivnu kupolu na vrhu pravougaone bazilike, velike mozaike koji pokrivaju gotovo svaku površinu, kamene ploče, stubove od mramora, bronzana i mramorna vrata, veliki krst na vrhu kupole Umjesto drveta za zidanje su korišćeni opeka i mermer iz Egipta, Rima, Aubeje, Afrike. Osim mermera donošene su i srebrne i zlatne ploče, slonovača za izgradnju oltara, lukova, postolja za religijske obrede. Aja Sofija je bila izgrađena za cara i njegov dvor, a ne kao crkva za molitvu cijele zajednice. U vrijeme dok je bila crkva Aja Sofija  je služila samo carevima i sveštenstvu, nakon osvajanja Isatmbula vizantijski carevi su postali prošlost.

-Aja Sofija u krstaškim ratovima, u jednom od pljačkaških pohoda 1204. crkva je opljačkana. Odnijeto je zlato, umjetnine, carski portal, srebrni krstovi. Za vrijeme Latinskog carstva, od 1204. do 1261. godine Aja Sofija je postala Rimokatolička katedrala.

-Nakon osvajanja Istanbula, Aja Sofija je postala glavna džamija u Osmanskom carstvu. Te je dobila naziv “Cami-i Kebir”, što znači “velika džamija”. Aja Sofija u tursko-islamskoj kulturi imala mnogo veća značenja od bilo koje druge džamije.

-U Aja Sofiji postoji stub suza. Postoji vjerovanje da će se ispuniti želja onome koji stavi prst u rupu u jednom stupu, poznatijem kao “Stup suza” i uspije okrenuti ruku za 360 stepeni. U bizantskim izvorima se spominje da je neki svetac iscjelitelj svoju iscjeliteljsku moć prenio na ovaj stup. Tako je stup koji je uvijek pomalo vlažan pa se naziva i “oznojeni stup”, ušao u legendu.

-Zbog obnove Aja Sofije  iMehmed II izgradio je Grand bazar ili Kapali čaršiju. Ovaj ogromni pokriven prostor, u suštini je prvi svjetski tržni centar, izgrađen još početkom 15. vijeka od strane Mehmeta II, sa ciljem prikupljanja sredstava za izgradnju Aja Sofije.

-U Aja Sofiji postoje vrata koja se ne mogu zatvoriti i vrata koja se ‘ne mogu otvoriti’. Legenda kaže da velika ulazna vrata ne mogu da se zatvore od kako ih je otvorio sultan Mehmed Fatih. Postoje  jedna vrata od bronze, koja se ne mogu otovriti, legenda kaže da je kroz njih pobjegao neki sveštenik i od tada su stalno ostala zatvorena.

-U Aja Sofiji već 16 godina stanuje mačka Gli omiljena je turistička atrakcija. Gli ima čak i svoj instagram profil sa više 170 hiljade pratilaca.

 

U Aja Sofiji već 16 godina stanuje mačka Gli omiljena je turistička atrakcija. Gli ima čak i svoj instagram profil sa više 22 hiljade pratilaca

– Aja Sofija se sama ‘okrenula’ od Jerusalema u smjeru Kabe?

Obzirom da su pravoslavne crkve bile okrenute prema istoku, mihrab džamije je trebalo biti okrenuto prema Kabi, jugoistoku. Mihrab se nalazi ispod freske gdje je bio glavni oltar, što je značilo da je Aja Sofija okrenuta prema Meki.  Postoje mnoga predanja kako je došlo do poklapanja kible prema kojoj se okreću muslimani sa ranijom orjentacijom Aja Sofije. Naučnici ovaj fenomen objašnjavaju tektonskim pomjeranjima, kojih je bilo mnogo u ovom području. Što je značilo da se Aja Sofija ‘sama’ okrenula prema Meki.  Ovaj zaokret  simbolizije preokret u sudbini Aja Sofije, od kršćanstva ka islamu.

Kako se Aja Sofija ‘jednostavno okrenula’ od smjera premu Jerusalemu u smjeru Kabe?

Državno vijeće – najviši upravni sud Turske presudilo je nedavno u korist grupe koja je tražila da se poništi odluka Savjeta ministara iz 1934. godine kojom je Aja Sofija pretvorena u muzej, jer sumnjaju u autentičnost potpisa osnivača savremene Turske, Mustafe Kemala Ataturka na tom dokumentu.

Crkva Svete Sofije je sagradjena 537, a u džamiju je pretvorena 1453. za vrijeme Otomanskog carstva. Potom je 1935. pretvorena u muzej. Aja Sofija se nalazi na spisku svjetske kulturne baštine organizacije UN za obrazovanje, kulturu i nauku (UNESCO).

 

Pripremila: A. M.

Balkantimes.press

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.