fbpx

Srbija: „Uvijek imamo razloga za strah“

U Beogradu se, unatoč zveckanju oružjem zbog Kosova, život na prvi pogled odvija uglavnom sasvim normalno

Foto: DW
Građani o svojim strahovima od novih ratova govore tek kada ih se direktno pita.

Sunce sija, ljudi idu u kupovinu ili u šetnju, tramvaji, autobusi, taksisti i privatni automobili – voze. Konflikt sa susjednom zemljom Kosovom u glavnom gradu Srbije Beogradu uglavnom se – ne osjeća. „Ništa se neće dogoditi”, kaže za DW 30-godišnja Svetlana koja se upravo vratila s odmora na hrvatskoj obali: „Političari na Balkanu već više od 20 godina to stalno rade: malo provociraju, a onda smiruju stvar prije nego što postane stvarno opasno kao 1999.”.

U posljednjoj godini 20. stoljeća, tadašnji srpski vlastodržac Slobodan Milošević je doveo do eskalacije konflikta između srpske države i albanske većine – oko 90 posto stanovništva – u pokrajini Kosovo koja je tada pripadala Srbiji. Srpske snage sigurnosti su vršile masakre i protjerale stotine tisuća onih koji nisu Srbi, kao što su to već činile od 1991. do 1995. u Hrvatskoj i od 1992. do 1995. u Bosni i Hercegovini. Da bi spriječio još gore zločine, NATO se umiješao i otjerao srpsku policiju i vojsku s Kosova.

Situacija je napeta

Sa snagama sigurnosti, i mnogi srpski civili su napustili regiju. Uslijedilo je nepuno desetljeće tijekom kojeg je Kosovo bilo pod upravom Ujedinjenih naroda. Uz to se od rata 1999. u zemlji nalaze jake zaštitne snage NATO-a. No, njima nije uspjelo obraniti preostalu srpsku manjinu kada su razjareni Albanci 2004. napali srpska stambena područja, crkve i kulturne ustanove. Mnogi Srbi su i tada napustili Kosovo.

Godine 2008., parlament u glavnom gradu Prištini je bivšu srpsku pokrajinu proglasio za neovisnu. No, preostala srpska manjina – oko 5 posto stanovništva – bojkotiralo je glasanje. Na sjeveru Kosova, gdje Srbi čine većinu, kosovska država je i danas de facto bez utjecaja. A najveći broj stanovnika srpskih „enklava“ na jugu zemlje napušta svoja naselja samo pod zaštitom NATO. 

Naslovnice tabolida u Srbiji. Foto: DW

„Kosovo je dio Srbije”

„Kosovo? To je daleko”, odgovara konobar u restoranu u centru grada na pitanje reportera DW-a. Ne, on ne vjeruje da će ponovo doći do eskalacije između srpske države i bivše pokrajine. Ali, nikad se ne zna. „Albanci tlače naše sunarodnjake na Kosovu“, dodaje on. „Jasno je da će se ovi braniti. I jasno je da ih moramo podržati, to su na kraju krajeva Srbi kao i mi. A Kosovo jest, i ostaje, dio Srbije”.

Tako to vidi i Aleksandar Vučić, tijekom 90-ih srpski ultranacionalist i ministar za vrijeme Slobodana Miloševića, od 2008. rukovodeći član nacionalno-konzervativne Srpske napredne stranke SNS i od 2017. predsjednik Srbije. „Režim u Prištini” – misli se na izabranu vladu Kosova premijera Albina Kurtija – odlučio je da kosovskim Srbima „nameće stvari koje im nema pravo nametati”, kaže Vučić.

Ja tebi – …

Srbija ne priznaje putne isprave i registarske tablice Kosova. Kosovski putnici koji ulaze u Srbiju moraju izvaditi privremene papire i na svojim vozilima prekriti sve oznake Republike Kosova. Od 2021. na isti način moraju prekriti i srpske oznake pri ulasku na Kosovo. To kosovska vlada zove „reciprocitet”.

Aktualni spor je počeo krajem lipnja najavom Kurtijeve vlade da će recipročnost biti primijenjena i na srpske isprave, kao i da će vlasnici automobila na sjeveru Kosova kojim dominiraju Srbi svoje srpske registracije morati zamijeniti kosovskim. Vlasnicima automobila koji to odbiju, prema srpskim navodima, prijeti zapljena vozila. Iz protesta zbog te mjere, kosovski Srbi su 31. srpnja postavili barikade na različite granične prijelaze. 

Majice na Kalinića pijaci u Beogradu. Foto: DW

Saveznik: Rusija

„Jesam malo nervozna”, kaže za DW jedna prodavačica voća na beogradskoj Kalenićevoj tržnici. „Kod nas je od 1999. mirno – ali u Ukrajini već mjesecima imamo rat i tko zna hoće li se on proširiti i do nas“. Na pitanje: kako će to funkcionirati kada znamo kolika je udaljenost između Kosova, Srbije i Ukrajine i Rusije te i činjenicu da samo na Kosovu ima 4000 vojnika NATO-a, kao i da su sve susjedne zemlje Srbije osim Bosne i Hercegovine članice tog obrambenog saveza, žena je zbunjeno pogledala, a onda rekla: „Rusija je uvijek bila naš saveznik i sigurno će nam i ovaj put pomoći“.

Izgleda da to tako vide i važni funkcioneri srpske vladajuće stranke SNS. Neki među njima otvoreno pokazuju simpatije za rusku agresiju protiv Ukrajine. Zastupnik SNS-a Vladimir Đukanović je 31. srpnja 2022. čak upotrijebio i termin „denacifikacija” u vezi s vladom Republike Kosova. „Denacifikacija” Ukrajine je jedan od proklamiranih ratnih ciljeva Rusije.

Strahuje li prodavačica na Kalenićevoj tržnici zbog situacije na granici s Kosovom od novog rata na Balkanu? „Ako smo nešto naučili u proteklih 30 godina“, kaže, „onda je to: uvijek imamo razloga za strah”.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.