Kada bi Srbija počela da isplaćuje naknadu za korištenje hidropotencijala rijeke Drine, to bi pomoglo otvaranju novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini. Ovo za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Zoran Stevanović, načelnik Opštine Zvornik na istoku BiH, uz obalu Drine.
Zvornik bi, uz druge podrinjske opštine, Bratunac, Srebrenicu i Višegrad, trebao biti obeštećen po osnovu potopljenog zemljišta prilikom gradnje hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta.
„Naš budžet je 23 miliona maraka (oko 11,5 miliona evra). Makar milion da bude, kojim bi se mogla popraviti infrastruktura, kojim bi se moglo kupiti zemljište, koje bi se sutra moglo ponuditi nekom investitoru da se stvaraju nova radna mjesta i tako dalje”, navodi Stevanović, pojašnjavajući da Zvornik nikada nije dobio naknadu od Srbije po osnovu potopljenog zemljišta prilikom gradnje hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta
U posljednjih 17 godina Zvornik je od Srbije dobio bespovratna sredstva u iznosu od oko milion evra za projekte poput obnove mosta i doma zdravlja. Iako Stevanović smatra da je taj novac „neka satisfakcija“, za njega bi značajniji bio redovan prihod u budžet od očekivane naknade.
“Naš redovan prihod treba da bude, pa nek se počne isplaćivati od sutra, nije bitno, nek se počne plaćati od 2021. godine, ali da znamo da računamo na to”, dodaje načelnik Zvornika.
Hidroelektrane (HE) Zvornik i Bajina Bašta, na rijeci Drini, na istočnoj granici BiH, imaju zajedničku instaliranu snagu od 400 megavata (MW). Struju proizvedenu u tim hidroelektranama, odnosno 550 gigavat sati (GWh) godišnje iz HE Zvornik i više od 1.500 GWh iz HE Bajina Bašta, u potpunosti koristi samo Srbija.
Obje hidroelektrane gradila je Republika Srbija u okviru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).
Energetski stručnjak i bivši direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić navodi da je nakon određenog perioda korištenja trebalo da dođe do podjele tih potencijala sa Bosnom i Hercegovinom.
„Naše procjene su da se radi o iznosu od 4,5 milijarde eura, novca koji je po tržišnim vrijednostima otuđen sa ove dvije hidroelektrane bez bilo kakvog sporazuma između dviju suverenih nezavisnih država. Srbija otuđuje tu energiju od Bosne i Hercegovine. Ljudi odu u zatvor zbog vreće brašna, a evo, uzima neko energiju sa dvije hidroelektrane dvadeset godina“, dodaje on.
U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ni nakon više upita Radija Slobodna Evropa, nisu odgovorili koliki je dug Srbije koji se nagomilava još od 1992. godine, kao ni šta se trenutno radi na rješavanju tog spora. Odgovora nema ni iz nadležnih institucija u Srbiji.
Paket sa granicom i razmjenom teritorija
Srbija već decenijama, bez ikakve naknade Bosni i Hercegovini, profitira od potencijala rijeke Drine, prirodne granice sa Bosnom i Hercegovinom. Problem datira od raspada bivše Jugoslavije, kada su se elektrane izgrađene u tadašnjoj zajedničkoj državi, našle na granicama novih zemalja.
Aktuelizovan je činjenicom da Srbija i BiH nikada nisu potpisale Ugovor o državnoj granici, navodi u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
„Razlog je insistiranje Republike Srbije da se prije potpisivanja Ugovora izvrši razmjena teritorije na četiri tačke – kod dvije hidrocentrale Zvornik i Bajina Bašta, te na području općine Rudo i dijela pruge Beograd-Bar koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Džaferović za RSE.
Republika Srbija, ističe Džaferović, izbjegava da, u skladu sa međunarodnim standardima, sa Bosnom i Hercegovinom riješi ta otvorena pitanja.
„Izbjegava i da se putem međudržavnih stručnih komisija utvrdi iznos naknada od korištenja hidropotencijala rijeke Drine, a koji pripadaju Bosni i Hercegovini. Naš poziv da ova pitanja riješimo je otvoren i dalje“, poručuje Džaferović, dodajući da je stav Bosne i Hercegovine takav da ne pristaje na bilo kakvu razmjenu teritorije.
„Smatramo da je potrebno prvo potpisati Ugovor o državnoj granici, a zatim u skladu sa međunarodnim normama osigurati korištenje energetskih i saobraćajnih objekata u skladu sa principima prekogranične saradnje u EU“, smatra Džaferović.
Na upite o korištenju hidropotencijala Bosne i Hercegovine, Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovor u Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, jednog od dva bh. entiteta.
Sa druge strane, u Ministarstvu energetike i rudarstva Federacije BiH navode kako su još 2017. godine tražili od Savjeta ministara BiH, da, kao nadležna institucija u ovom slučaju, rješavaju problem sa Srbijom.
„Uputili smo jedno pismo da se to treba rješavati na nivou Savjeta ministara, uz participiranje, naravno, oba entitetska ministarstva ne samo zbog rijeke i iskorištenja hidropotencijala rijeke Drine, nego i zbog drugih rijeka koje graniče, odnosno koje su na potezu između Federacije (BiH) i Republike Srpske, a imaju potencijala za gradnju nekih hidroelektrana“, navodi ministar energetike i rudarstva Federacije BiH Nermin Džindić.
Zahtjev Srbije datira još od polovine maja 2003. godine, kada je bila u državnoj zajednici sa Crnom Gorom.
Pregovorima iz 2008. načelno je usaglašena granica između dvije države, onakva kakva je bila u vrijeme međudržavnog priznanja Bosne i Hercegovine. Sporazum o granici finalno nikada nije zaključen, a pet godina kasnije Srbija je zatražila korekciju. U decembru 2017. godine u Beogradu, na predsjedničkom nivou, pregovaralo se i o liniji razgraničenja između BiH i Srbije.
Vučićev prijedlog iz 2017. godine
Tada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznio prijedlog zamjene teritorije. Dogovor nije postignut. Srbija je, objasnio je Vučić, ponudila prijedlog u non-paper formi da hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta u cjelini budu u sastavu Republike Srbije, a da na teritoriji pograničnih opština Priboj i Rudo bude razmena teritorije metar za metar.
“Naš prvobitni plan je bio da imamo hidroelektranu Zvornik i Bajina Bašta u celini na teritoriji Republike Srbije. Članovi Predsedništva su rekli: ‘Nemojte, dajte da se to koristi kao službenost.’ Mi smo rekli: ‘Nema problema.’ Radi se o četiri i 19 hektara da imamo pravo međunarodne službenosti na 99 godina. Mi smo spremni da ponudimo istu toliku površinu međunarodno pravnih službenosti na teritoriji Srbije koje bi bosanskohercegovačka strana koristila za šta god hoće”, rekao je Vučić 6. decembra 2017. godine.
Delegaciju Predsjedništva BiH su tada činili Dragan Čović, kao predsjedavajući, te Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović kao članovi Predsjedništva.
Svoj prijedlog, Vučić je ponovio i tokom posjete Mostaru, na trilateralnom sastanku lidera BiH, Srbije i Hrvatske, kada je rekao da je zvaničan prijedlog dostavljen Bosni i Hercegovini, nakon, kako je rekao, neformalnih beogradskih razgovora.
„Mislim da nije bilo dovoljno političke hrabrosti od strane političara iz Sarajeva, prije svega, da se taj dogovor tada postigne“, ocjenjuje za RSE Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH, koji je učestvovao u pregovorima o granici između BiH i Srbije 2017. godine.
On ističe kao je ulaganje i korištenje hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik bilo “glavni kamen spoticanja” u pregovorima koji su se vodili na predsjedničkom nivou.
Za Crnatka je prijedlog o zamjeni teritorije “logičan”.
„Ne vidim razlog zašto to ne bi moglo biti rješenje, pogotovo zato što tu postoje jasni parametri, tako da ne samo veličina, nego i kvalitet tih mikrolokacija koje se mijenjaju mogu da garantuju da nijedna strana ne bude oštećena“, rekao je Crnadak za RSE.
Propisi i raspodjela resursa
Bivši parlamentarac u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Jasmin Kadić u razgovoru za RSE kaže da je još 2017. godine podnio inicijativu kojom je tražio da Parlament Federacije BiH podnese inicijativu Savjetu ministara BiH da se riješi pitanje korištenja električne energije iz HE Bajina Bašta i Zvornik. Kadićevu inicijativu Parlament nije podržao.
„Ja sam tad izrazio ogromno nezadovoljstvo i čuđenje iz prostog razloga što nisam mogao da vjerujem i da shvatim da zastupnici Parlamenta Federacije nisu bili zainteresovani za nešto što je išlo u interesu BiH, odnosno naplati dugova i potraživanja od Srbije, dok sam u isto vrijeme primjetio i tako objašnjavao da je entitet Republika Srpska vrlo zainteresirana u smislu zaštite interesa Srbije na tom pitanju“, navodi Kadić, kojemu je energetika ujedno i struka.
Po njegovom mišljenju, naplata dugova zavisi od toga da li su hidroelektrane izgrađene od sredstava tadašnje SR (Socijalističke republike) Srbije ili sa saveznog nivoa bivše Jugoslavije, podsjećajući da i danas postoje oprečni stavovi oko toga.
„Znači, bilo to izgrađeno na jedan ili na drugi način, tu se otvara više pitanja. Ako su sami objekti od strane Republike Srbije izgrađeni i u njihovom vlasništvu bili tada i eventualno i sada, onda svakako Srbija nama duguje po osnovu korištenja vodnih resursa“, rekao je Kadić.
Prema međunarodnim propisima koji regulišu međugraničnu raspodjelu voda i normama pravednog višenamjenskog korištenja zajedničkih vodotoka, raspodjela resursa bi trebala ići u omjeru pola-pola.
„I u slučaju da se potvrdi, a to nije potvrđeno ni od strane Srbije da su objekti izgrađeni njihovim sredstvima, Srbija je nama svakako obavezna platiti. Prvo naknadu za korištenje vodnih resursa, a pod dva je dužna i obavezna da plati naknadu za potopljeno zemljište i druge ekološke posljedice od proizvodnje električne energije i to se plaća lokalnim zajednicama“, govori Kadić.
EPS nastavlja ulaganja
Elektroprivreda Srbije (EPS) je krajem januara 2020. godine završila revitalizaciju četiri agregata Hidroelektrane (HE) Zvornik vrijednu 63 miliona evra, čime je povećana snaga te HE povećana za 20 procenata, a životni vijek produžen za još 30 do 40 godina.
Godine 2013. je, prema podacima EPS, također završena 77 miliona evra vrijedna revitalizacija HE Bajina Bašta. Ovim je radni vijek HE produžen za 30 godina, a proizvodna snaga povećana za 52 MW.
Istovremeno, dok nije riješen međudržavni spor oko korištenja potencijama već postojećih hidroelektrana, jedan od entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH), Republika Srpska (RS) i Srbija provode aktivnosti na izgradnji novog Hidroenergetskog sistema (HES) Gornja Drina.
I tim projektom je predviđeno da Srbija bude, sa pedeset jednim procentom, većinski vlasnik budućih hidroelektrana. Predviđena je gradnja u gornjem slivu rijeke Drine – Buk Bijela, Foča i Paunci.
O tome su 13. novembra izjavu potpisali premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer bh. entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Višković.
Izjava o izgradnji Hidroenergetskog sistema “Gornja Drina”, koju su potpisale vlasti entiteta RS sa vlastima Srbije temelji se na odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojima su sve rijeke u tom BiH entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao „unutrašnje vode RS-a“.
Ustavni sud BiH je odlukom U-9-19 proglasio neustavnim ovo zakonsko rješenje pojasnivši da rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država.
Pitanjem državne granice BiH sa Srbijom i neriješenog spora oko hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta na Drini uskoro bi se trebala baviti nova Državna komisija za granice BiH. Odluku o njenom osnivanju donio je Savjet ministara BiH 29. oktobra.
Komisija je nadležna, između ostalog, za identifikaciju granice sa susjednim državama, sačinjavanje prijedloga za korekciju granične linije, te pripremu međudržavnih ugovora i drugih akata o graničnoj liniji sa susjednim državama.