“Nedavno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić proglasio trijumfalnu pobjedu”, piše magazin Spiegel u najnovijem broju: “Na parlamentarnim izborima krajem juna, njegova desnonacionalno-konzervativna Srpska napredna stranka (SNS) osvojila je tri četvrtine poslaničkih mandata.
No, Vučičevo radovanje fantastičnom rezultatu nije dugo trajalo.”
“Jer, od izbora, Srbija se ne smiruje. Početkom jula, danima su trajali protesti na kojima je dijelom bilo nasilja. Povod su bili drastično povećanje broja inficiranih koronom i loše predsjednikovo i vladino upravljanje krizom. Krajem jula su hiljade ljekara u jednom otvorenom apelu izrazile protest zbog loše zdravstvene politike vlasti i zatražile ostavku kriznog štaba za koronu”, prenosi DW.
“Istovremeno su mediji otkrili detalje afere oko trgovine oružjem sa Jermenijom, koja je na unutrašnjepolitičkom planu pokazala sve dimenzije korupcije i organizovanog kriminala i donijela Srbiji dilpomatski konflikt sa Azerbejdžanom. Tome treba dodati i ogorčenje dijela javnosti zbog izbora: tokom predizborne kampanje i za vrijeme glasanja bilo je velikih povreda pravila i pokušaja falsifikovanja, a ionako su gotovo sve opozicione stranke bojkotovale izbore.”
“Aleksandar Vučić želi moć”
“Predsjednik Vučić je u toj, za njega škakljivoj, situaciji, počeo i sa napadom na ostatke sloboda u Srbiji. Od kraja jula, srpske vlasti vode istragu protiv gotovo 40 nevladinih organizacija i nezavisnih medija, kao i protiv dvadesetak pojedinaca zbog sumnje na pranje novca i mogućih veza sa terorizmom. Konkretne optužbe na račun okrivljenih – nisu navedene.”
“Među njima su dvije najznačajnije nevladine organizacije – Helsinški komitet u Srbiji i Beogradski centra za ljudska prava, kao i investigativne novinarske mreže Birn, Cins, i Krik, koje su proteklih godina otkrile brojne afere Vučićevog režima vezane za korupciju i zloupotrebu vlasti”.
„Aleksandar Vučić je čovek željan moći, sa nezajažljivom žeđi za posedovanjem još veće moći i kontrole”, kaže o pozadini tih istraga bečki politolog i specijalista za Zapadni Balkan Vedran Džihić: „On teško podnosi svaku kritiku. Napadi na nezavisne nevladine organizacije i novinarske mreže odvijaju se po scenariju drugih autokrata poput Putina, Erdogana ili Orbana.”
Ratnohuškačka prošlost
“Vučić je bio ministar informisanja za vrijeme diktatora Slobodana Miloševića i 1995. je u parlamentu u Beogradu, baš u danima genocida u Srebrenici, prijetio da će „za jedog mrtvog Srbina biti ubijeno sto muslimana”. No, prije više od decenije izveo je izborno-taktički zaokret ka umjerenijim pozicijama. Kao predsjednik države, Vučić posjeduje samo mala ovlaštenja. Ali, faktički neograničeno vlada Srbijom. Njegovu moć pojačava i to što su srpske opozicione stranke rascjepkane, uglavnom nemaju kredibilitet, i dijelom pokušavaju da preteknu Vučića – zdesna.”
“Prava prijetnja za srpskog predsjednika su novinarske mreže protiv kojih se trenutno vodi istraga. Njihove objave su uvijek izazivale ogorčenje društva i mobilisale ljude da demonstriraju. Iz EU ili diplomatskog Berlina koji je posebno aktivan u regionu Zapadnog Balkana, još nije bilo javne kritike zbog istrage o pranju novca. Za Brisel i Berlin je najvažnije da ne izgube Srbiju kao partnera u rješavanju konflikta na Kosovu.”
Podrška iz Mađarske
“Tome treba dodati i da srpski predsjednik u EU ima otvorenu podršku Orbanove partije Fides; ta stranka i Vučićeva SNS su članice EVP. Mađarski premijer je jedan od najvatrenijih zagovornika brzog prijema Srbije u EU. Orban se nada da će tako biti ojačana iliberalna protivteža Briselu.
„Projekat iliberalne evropske alijanse je u suštini protivan EU i demokratiji”, kaže politolog Vedran Džihić. „Zato treba da bude jasno da taktiziranje i pragmatično ophođenje sa novim autokratama neće da ih ukroti i preobrati u demokratiju”.
“Za kraće ili duže vrijeme, EU će morati da stane na stranu slobodarskih i demokratskih snaga u Srbiji, kaže Džihić, ili će izgubiti dio legitimiteta.”
“U međuvremenu je Vučić obznanio da se zbog pranja novca vodi istraga i protiv četvoro ministara aktuelne vlade. Imena – nije naveo. Jedan od njih bi trebalo da bude ministar finansija Siniša Mali, koji simbolički predstavlja korupciju u Srbiji. Mali je između ostalog umiješan u aferu oko velikog projekta sa nekretninama u Beogradu vrijednog milijarde, i posjeduje 24 luksuzna stana na bugarskoj obali Crnog mora čije porijeklo ne može da objasni. To do sada za njega nije imalo nikakve političke posljedice”, piše Spiegel.
Vijesti.me/Balkantimes.press