fbpx

Sebilji, replike i njihov značaj

Sebilj je za Sarajevo po kulturološkoj vrijednosti i znamenju isto šti i Ajefelov toranj za Parizu ili krivi toranj za Pizu. Za razliku od probitne namjene, Sebilj danas ima više kulturološko značenje. Nije to samo javna ili hair česma, što je bila njegova ranija svrha, već znamenitost jedne epohe koja je postala obilježje grada. Sebilj ili Sebil je arapska riječ u značenju «put», ali kao izraz označava dobrotvornu, vrlo staru instituciju, fontanu posebnog oblika postavljenu na trgovima, gdje su putnici namjernici mogli piti vodu. Kada nije bilo vodovoda ovo je bilo značajno dobro i zbog vjerskog pranja prije molitve, predstavljalo je trajnu sadaku odnosno udjeljivanje na Allahovom putu- ‎ fī sabīli llāhi. Sebilj danas ima više kulturološki značaj, koji se ogleda u zbližavanju ljudi, on je turistička atrakacija, skoro da nema nijednog turista koji je posjetio Sarajevo, a da se nije uslikao pored Sebilja.

 

Foto: Arhiv

Prvobitno se u 17 vijeku u sebilju nalazio službenik koji je punio tasove (posude) vodom i dijelio ih žednim prolaznicima. Kasnije su to bile hair česme za putnike namjernike. U vrijeme kad je bilo važno napojiti žednog, Sebilje su gradili imućni ljudi tog vremena. Sebilj je imao humanitarni karakter. Namjera graditelja je bila da ostave trajno dobro djelo, za koje su se nadali nagradi na onom svijetu, jer će Sebilji koristiti ljudima i nakon smrti graditelja.

Sebilj na Baščaršiji je jedan od glavnih simbola Sarajeva. Svojom ljepotom, prkosi vremenu i onom požaru što ga zapali vojvoda Savojski, u kom izgorje svih 300 Sebilja, koji su tada postojali u Sarajevu. Nakon tog varvarskog i pljačkaškog pohoda sagradi vojvoda sebi dvorac sa velikim jezerom sa zelenim kupolama na krovovima, sličnim onim na Sebiljima. Kupolama koje se nisu uklapale u barokni stil samog dvorca. Oteto je prokleto, tako kažu. Taj dvorac su kasnije neke njegove raskalašne naslijednice počele rasprodavati. Od kojih ga je kupilaga je tadašnja carica Marija Terezija kako bi ga očuvala.

Uspomene na Sebilje nisu mogle izgoreti u požaru, ostale su u sjećanju i skicama. Prema nacrtima sebilja građenih u 16. vijeku, arhitekta  Aleksandar Wittek projektovao je novi današnji Sebilj, koji je izgrađen 1913. godine i koji krasi Baščaršiju i Sarajevo do danas.

Sebilj zauzima centralno mjesto na čaršiji, simbol je starog, a ukras današnjeg Sarajeva i pista za  golubove koji u jatima periodično slijeću i polijeću sa sebiljskog odredišta. Rijetko da koji suvenir na čaršiji nema utisnut Sebilj. Sebilj se nalazi oslikan svuda na vaznama, tacnama, pepeljerama i bakrorezima. Svaka posjeta turista bila bi nepotpuna, bez poziranja pored Sebilja.

 

Foto: Arhiva

 

Da pišem o Sebilju potaknuo me onaj Sebilj što uslikah u Beogradu na dnu Skadarlije. Pomislila sam da je on dio nekog prošlog vremena, međutim Beogradska Sebilj česma je replika sarajevske. Ona je poklon grada Sarajeva 1989. godine gradu Beogradu, što je trebaloda predstavlja direktnu sponu i kulturološku veza dva grada. Za to veliki broj Beograđana i Sarajlija i ne zna. Možda se tim poklonom pokušalo zaustaviti zlo koje se tada nadvijalo nad balkanskim narodima. Dar je ostao neraspakovan i neprimjećen od prijetećeg ratnog vihora i euforije, koja je ovu repliku i bacila u zapećak zbivanja.

Replike poput ove u Beogradu kako sam saznala se mogu naći i u Novom Pazaru, Sjenici, Zagrebu, Rimu, Bursi i mnogim drugim gradovima. Sebilj se danas umnožava i nosi sa sobom poruku, arhiktektonke ljepote i humanosti.

Sve me ovo ne bi bilo neobično, da ne pročitah da su bosanske izbjeglice u St Luisu, napravile repliku sarajevskog Sebiljai u svom gradu. Na taj način su parče domovine i svog kulturnog nasleđa pokušale prenijeti u novu životnu sredinu, Sebilj je taj koji im daje duhovnu vezu sa zavičajem.Tako je više od 50.000 bosanskih izbjeglica i njihove djece, koje žive u St. Louisu, prije par godina učestvovalo u izgradnji Sebilja u ovom američkom gradu, koji je identičan Sebilju u Sarajevu.

Sebilji i dalje niču u mnogim gradovima nose vezu sa duhom prošlih vremena, kulturom i tradicijom. Oni su i dan danas ostali upečatljivi, kako bi prenijeli svijetu  dobre namjere njihovih graditelja.

 A.M.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us