Iako je razlika u osvojenim glasovima skoro pet puta veća u korist probosanskih stranaka, HDZ BiH u federalnim i državnim institucijama zauzima jednak broj mjesta.
Rezultati nedavno održanih lokalnih izbora pokazuju da stranke okupljene u nevladinu organizaciju HNS imaju podršku oko 125.000 glasača, dok su stranke koje možemo nazvati probosanskim i bošnjačkim osvojile 750.000 glasova.
U Mostaru ubijen ratni zločinac Marko Maka Radić, koga je HDZ pustio na slobodu
Kopredsjedavajući US-EU Alijanse i politički analitičar Reuf Bajrović kaže za Vijesti.ba kako se ta razlika očito povećava iz ciklusa u ciklus.
Lideri HDZ-a prisustvovali komemoraciji ubijenom ratnom zločincu
“Pitanje svih pitanja u BiH je nejednaka vrijednost glasa koja je sve očiglednija. Kako može 3% registrovanih birača imati pravo veta na sve odluke u državi? To je moguće samo u BiH u kojoj je udruženi zločinački poduhvat koji je vođen iz Zagreba ugrađen kao ustavna norma. Da stvari budu apsurdnije, ti koji predstavljaju 3% registrovanih birača se, i pored beskrajnih privilegija koje uživaju, proglašavaju ugroženim”, kaže Bajrović.
On dodaje da se stranke tzv. HNS danas ponašaju kao predstavnici bjelačke manjine tokom apartheida u Južnoj Africi.
“Korijen te drskosti je uvjerenje o supremaciji te manjine nad muslimanskom većinom koju smatraju nejednako vrijednom”, mišljenja je on.
Iako je razlika u osvojenim glasovima skoro pet puta veća u korist probosanskih stranaka, HDZ BiH u federalnim i državnim institucijama zauzima jednak broj mjesta.
Bajrović kaže kako nema boljeg dokaza da je potrebno promijeniti taj aranžman.
“Treba krenuti sa FBiH i ukinuti Dom naroda ili ga svesti na nivo Vijeća naroda u RS. Neka onda idu ovi što jauču da su ugroženi pa tu ugroženost dokazuju organu za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda FBiH. 2022. je historijska šansa da se te osione politike pošalju na smetljište historije i da demokratska i demografska većina primjeni svoju izbornu volju kao u svim drugim normalnim društvima”, ističe on.
SNSD i HDZ ne daju visokom predstavniku EU-a da se obrati, posjeta BiH dovedena u pitanje
Uprkos ovakvim izbornim rezultatima, a slični su bili i na Opštim izborima 2018. godine, te jednakoj zastupljenosti svojih kadrova u institucijama, HNS nastavlja s plasiranjem priča o ugroženosti i neravnopravnosti Hrvata u BiH.
Bajrović kaže da je ovo dokaz da su uvjereni da više vrijede od etnički nepodobne demokratske većine.
“Čini se da je samu činjenicu da dijele životni prostor sa tom demokratskom većinom smatraju sopstvenim kompromisom koji mora biti nagrađen supremacijom i privilegijama. Umislili su da žive u svijetu koji je postojao samo u romanima Ive Andrića u kojima bosanski muslimani nemaju istu ljudsku vrijednost kao i kršćani i hrišćani”, mišljenja je naš sagovornik.
On je mišljenja kako je ovakvo stanje nepravedno, te da se uopšte ne može govoriti o ugroženosti Hrvata u BiH.
“Hrvatsko pitanje ne postoji. Ugroženost je izmišljena i treba konačno povesti debatu u tome zašto se nelojalnost HDZ-ovaca državi u kojoj žive smatra prihvatljivom. Svako onaj ko ne smatra BiH svojom jedinom domovinom nema pravo da drži lekcije o tome kako ona treba da izgleda. Ne može se biti i autohtoni narod u BiH i dijaspora u Hrvatskoj. To je moguće samo u šizofrenom svijetu u kojem je dio BiH kojim upravlja HDZ ustvari trebao biti u Republici Hrvatskoj, a ne u zemlji koju mrze i čiju smrt priželjkuju”, kaže Bajrović.
Na pitanje da li možda Dragan Čović i HDZ, svjesni ovakve neproporcionalne zastupljenosti, svjesno plasiraju priče o ugroženosti kako bi sebe predstavili kao žrtve, dok istovremeno uživaju sva moguća prava, Bajrović odgovara da Čović sada više vremena i resursa troši na to da u Sarajevu stvori klimu u kojoj bi njegovi zahtjevi izgledali razumno.
“Ključni mediji mu pomažu u tome jer dobijaju novac od firmi pod njegovom kontrolom, a vjerovatno i iz država koje podržavaju njegovu politiku (Hrvatska i Rusija). On se nada da će zloupotrebom Tužilaštva BiH doći do smjene elite u Sarajevu i da će novi ljudi biti spremni da mu daju podršku za Izborni zakon kojim bi HDZ i službeno postao kolonijalnim upravnikom BiH”, kaže on.
On zaključuje kako je priča o ugroženosti samo dio hibridnog rata koji se vodi, a koji je sada fokusiran na uništavanje konsenzusa probosanskih političkih i društvenih aktera o potrebi da se 2022. izabere šest Hrvata u klub DN FBiH i time otvori put za vlast bez HDZ.
“Bez agenata hrvatskog uticaja u Sarajevu, debata bi se fokusirala na ključno pitanje: zašto HDZ drži zemlju taocem i zašto nema nove Vlade FBiH?”, zaključio je Reuf Bajrović.
H.LJ
Izvor: Vijesti.ba
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.