Temperatura u Arktičkom polarnom krugu dostigla je vjerovatno rekordnu visinu u subotu, kada se popela na 38 stepeni Celzijusa u ruskom gradu Verhojansk u Sibiru.
Rekord tek treba da se potvrdi, ali izgleda da je temperatura bila 18 stepeni viša od prosječne najviše dnevne temperature u junu.
Topla ljetnja klima nije rijetkost u Arktičkom krugu, ali prethodnih mjeseci su zabilježene neuobičajeno visoke temperature.
Naučnici smatraju da se Arktik u prosjeku zagrijava duplo brže od ostatka planete.
?Amid abnormally high temperatures, the number & intensity of #wildfires in NE #Siberia/#Arctic Circle has ? in last few days, per #Copernicus Atmosphere Monitoring Service
Daily total intensity is at similar levels to 2019 says @m_parrington https://t.co/RKpnZOOQZc pic.twitter.com/msw5jBcKGd
— World Meteorological Organization (@WMO) June 22, 2020
Verhojansk, mjesto sa oko 1.300 stanovnika, nalazi se tik unutar Arktičkoj kruga, u udaljenom dijelu Sibira.
U njemu temperature padaju do -42 stepena Celzijusa u januaru, a rastu do 20 stepeni u junu.
Međutim, meteorologe je ove godine zabrinuo istrajni toplotni talas u Arktičkom krugu.
U martu, aprilu i maju, servis za klimatske promjene Kopernikus je prijavio da je prosječna temperatura bila oko 10 stepeni iznad normale.
Početkom juna, u djelovima Sibira zabilježeno je 30 stepeni, dok je u mjestu Katanga u Rusiji – smještenom u Arktičkom krugu – zabilježena nova rekordna temperatura u maju od 25,4 stepena Celzijusa.
“Iz godine u godinu, temperaturni rekordi se obaraju širom svijeta, ali se Arktik zagrijava brže nego bilo koje drugo mjesto na Zemlji”, rekao je Den Mičel, vanredni profesor nauke o atmosferi na Univerzitetu u Bristolu. “Zato nije iznenađujuće vidjeti da se dostižu novi rekordi u ovom regionu. Vidjećemo još ovakvih promjena u bliskoj budućnosti”.
Da li je ovo dokaz klimatskih promjena?
Analiza Sajmona Kinga, meteorologa BBC-ja
Toplotni talasi u području Arktika nisu neuobičajena pojava. Klimatski obrasci širom svijeta mogu da se usklade na takav način da se topao vazduh prenosi daleko ka sjeveru, a hladni vazduh sa polova ka jugu.
Tokom proteklih par mjeseci velika oblast visokog pritiska u istočnoj Rusiji je bila dominantna. To je dovelo do toga da južni vjetrovi donose topliji vazduh iz okoline tropskih krajeva, što je dovelo do više temperature od prosječne.
Međutim, postojanost ovog vremenskog obrasca dovela je do dugotrajnosti i obima toplote koji su zabrinjavajući. To je u skladu sa onim za šta klimatolozi vjeruju da će se na Arktiku dogoditi zbog klimatskih promjena.
Većina naučnika se slaže da se u prethodnih 30 godina Arktik zagrijao duplo više od globalnog prosjeka.
Širom svijeta, u periodu od 1960. do 2019. godine, prosječna temperatura vazduha povećala za oko jedan stepen Celzijusa.
Međutim, kako se približavamo Sjevernom polu vidimo da je ovdje temperatura porasla više nego bilo gdje drugdje – za oko četiri stepena Celzijusa.
Zašto bi trebalo da nas brine zagrijavanje na Arktiku?
Zagrijavanje na Arktiku dovodi do otapanja nekada trajno zamrznutog predjela snijega i leda ispod zemlje, takozvanog permafrosta.
To zabrinjava naučnike jer, kako se permafrost otapa, oslobađaju se ugljen dioksid i metan koji su prethodno bili zarobljeni ispod zemlje.
Ovi gasovi sa efektom staklene bašte mogu da izazovu dodatno zagrijavanje, kao i da dovedu do dodatnog otapanja permaforsta, praveći tako začarani krug poznat kao pozitivna povratna sprega.
Visoke temperature takođe dovode do bržeg otapanja leda na Arktiku, što vodi do većeg oticanja vode u okean i utiče na porast nivoa mora.
I ovdje postoji element pozitivne povratne sprege, prenosi BBC servis za vremesku prognozu, jer gubitak bijelog leda koji odbija svjetlost znači da tlo i more apsorbuju više toplote. To dovodi do većeg zagrijavanja.
Takođe treba uzeti u obzir uticaj šumskih požara. Prošlog ljeta, opustošili su djelove Arktika.
Iako su česti tokom ljeta, visoke temperature i jaki vjetrovi ih čine neuobičajeno snažnim.
Obično počinju da se javljaju početkom maja i dostiužu vrhunac u julu i avgustu, ali do kraja aprila ove godine su u sibirskoj oblasti Krasnojarsk već bili deset puta veći u odnosu na isti period prošle godine, saopštio je ministar za vanredne situacije Rusije.
Najvrelije ljeto u istoriji?
Analiza Džastina Roulata, glavnog dopisnika u oblasti životne sredine
Pa, 2020. godina svakako se kandiduje za najtopliju.
Meteorološka služba Velike Britanije, predviđa da su šanse 50:50 odsto da ovo bude najtoplija godina otkako se sprovode mjerenja.
U velikom dijelu Sjeverne Evrope i Azije proljeće je bilo vrlo blago, a na početku ljeta zabilježene su prosječne temperature za deset stepeni više nego u prosjeku.
Do sada je najtoplija godina u istoriji mjerenja bila 2016. I dalje “za dlaku” vodi ispred 2020, ali čeka nas tijesna trka.
Naravno, ovo nije iznenađenje.
“Poremetili smo energetsku ravnotežu na cijeloj planeti”, upozorio je Kris Repli sa Univerzitetskog Koledža u Londonu.
Iz godine u godinu svjedoci smo postavljanja novih temperaturnih rekorda, upozorava stručnjak.
“Ovo je poruka upozorenja koju nam šalje Zemlja. A mi je ignorišemo na sopstvenu štetu”.
CDM/Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.