IGK Reakcija povodom najave da će muzej HVO-u na mjestu logora za Bošnjake u Mostaru finansirati Vlada Republike Hrvatske
Kontinuitet revizije historijskih, naučnih i sudskih činjenica o agresiji Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju {MKSJ} je pored individualne krivične odgovornosti utvrđivao i karakter sukoba u Bosni i Hercegovini. U pet pravosnažnih presuda MKSJ je utvrđen međunarodni konflikt, odnosno da je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Skoro četrdeset sudija je utvrdilo da je Hrvatska imala opću kontrolu nad bosanskim Hrvatima u HRHB i HVO-u i da je Republika Hrvatska izvršila i okupaciju dijela Bosne i Hercegovine.
Utvrđeno je i da je Republika Hrvatska pored opće kontrole upotrijebila i svoje oružane snage (HV, obavještajne službe, policiju) kao i druge institucije, uključujući i diplomatiju na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Opća kontrola je sadržavala donošenje svih političkih, vojnih i drugih odluka, kadrovskih postavljenja, logističke i finansijske operacije, odnosno Hrvatska je upravljala političkim i vojnim operacijama i procesima u Bosni i Hercegovini preko HVO i HRHB.
Pored odgovora na pitanje o agresiji obavezno treba navesti da je MKSJ utvrdio UZP na čelu sa Franjom Tuđmanom što je pravno nešto sasvim drugo od utvrđene agresije.
Srpsko – hrvatska politika u Bosni i Hercegovini nije pomakla od one koju je vodila tokom agresorskog djelovanja protiv Bosne i Hercegovine.
Prema podacima iz presude MKSJ, Heliodrom je osnovan 3. septembra 1992. godine rješenjem ministra odbrane Brune Stojića kao “centralni vojni zatvor za područje Herceg-Bosne” u bivšoj kasarni JNA nekoliko kilometara južno od Mostara. U tom zatvoru istovremeno je bilo zatvoreno i po šest hiljada ljudi.
Sistematska hapšenja Bošnjaka HVO je proveo od maja do jula 1993. Zatvarani su bili muškarci civili, “mlađi od 15 i stariji od 60 godina”, žene i djeca. Heliodrom je bio poprište divljačkog nasilja. Sudije MKSJ zaključili su da su pripadnici Vojne policije HVO-a, od maja 1993. do aprila 1994., “redovno i teško premlaćivali logoraše na Heliodromu raznim predmetima, nekad i po nekoliko sati, sve dok žrtva ne bi izgubila svijest, vrijeđali ih, prijetili im i ponižavali ih.
Još jednom upozoravamo da se antibosanski projekti Republike Hrvatske moraju sankcionisati jer predstavljaju egzistencijalnu prijetnju po opstanak Bosne i Hercegovine. Krajnje je vrijeme za redefiniciju bosanskohercegovačke državne politike prema tzv. Herceg-Bosni, kako bi se taj antibosanski projekat konačno zaustavio i poslao u historiju. Herceg-Bosna je stvorila neprijateljsku, antibosansku i antievropsku ideju u kojoj i danas građani i narodi u i van Bosne i Hercegovine žive.
Građani Bosne i Hercegovine trebaju znati da se zločinačka politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini sve više revitalizira i da su iste zločine spremi ponoviti.
Antibosanska politika koju zagovaraju protivnici države Bosne i Hercegovine mora biti odbačena i poražena, kako bi Bosna i Hercegovina mogla nastaviti svoj put ka evroatlanskim integracijama. Protiv antibosanske koalicije treba se boriti svim demokratskim, posebno lobističkim sredstvima, dajući na znanje da se takva anticivilizacijska i antidržavna politika ne smije tolerirati, mora se javno odbaciti.
Istina i pravda su najbolja brana antibosanskom djelovanju Republike Hrvatske i najbolja brana ponižavanju žrtava agresije i genocida.
Institut za istraživanje genocida Kanada
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.