Stećak je jedan od najbitnijih faktora očuvanja i jačanja bosanskohercegovačke države
Piše: Emir Ramić
Borba protiv negiranja bosanskohercegovačkog identiteta, borba protiv negiranja bosanskog jezika, borba protiv bosanskohercegovačke kulture, historije i tradicije, borba protiv negiranja države Bosne i Hercegovine se mora jačati.
Borba za institucionalizaciju kulture pamćenja jer iz faze negiranja i relativiziranja genocida i masovnih zločina prešli smo u fazu njihovog veličanja što je cilj rušitelja istine i pravde, ali i cilj rušitelja države Bosne i Hercegovine je zapravo borba za uspostavu bosanske koalicije koja će bosanskohercegovačko pitanje prezenitirati kao kosmičko pitanje od koga zavisi opstanak civilizacije.
Jedan od najboljih vidova jačanja bosanskohercegovačke koalicije i samim tim odbrane bosanskohercegovačke bitnosti i bitisanosti je upotreba stećka kao simbola kontinuiranog bosanskoherceovačkog uzdizanja.
Vezani Članci:
- Ramić: Dan kad je spaljen Orijentalni institut u Sarajevu – 17. maj 1992. godine
- Ramić: Agresija na državu BiH još traje, genocid nad Bošnjacima se radi drugim sredstvima
- Ramić: Veliki iskorak u očuvanju i jačanju bosanskohercegovačke kulturne tradicije
U Bosni i Hercegovini, gdje su se vijekovima sudarale namjere različitih kultura i civilizacija, gdje je bila granica Istočnog i Zapadnog carstva, gdje su u zagrljaju zauvijek ostali izmiješani islam, kršćanstvo, hrišćanstvo i judaizam, tu je ostalo rasuto na desetine hiljada stećaka.
To su nadgrobni spomenici koji se nijednom carstvu ni uticaju nisu priklonili, već su ostali vjerni sebi i onome što su samo u sebi u Bosni i Hercegovini mogli naći.
Na tom bosanskohercegovačkom raskršću civilizacija, stećci su našli svoj put u mirenju nepomirljivog, u preplitanju i prožimanju onoga što je težilo potiranju svega što nije istovjetno, u priznavanju, prihvatanju, poštovanju i tolerisanju drugog i drugačijeg.
Nakon agresivno genocidnog iskustva Bosna i Hercegovina vjerujem u optimizam jer da oni koji su znali tako vjerovati, klesati, voljeti, pisati i umirati ne treba da se plaše nijedne budućnosti, ni oni ni one generacije koje su ih naslijedile.
Bosna i Hercegovina ima budućnost jer kontinuirano daje nadu u boljeg čovjeka i bolju civilizaciju.