Svemirska sonda Al Amal (Nada) prispjela je danas u 16.41 po našem vremenu u orbitu planeta Marsa.
Lansirali su je Ujedinjeni Arapski Emirati 19 jula prošle godine. Zadaća joj barem marsovsku godinu dana (687 zemaljskih dana) proučavati dnevne i godišnje klimatske cikluse, klimatska zbivanja na raznim dijelovima Crvenog Planeta, te vremenske prilike u nižim slojevima Marsove atmosfere, na primjer pješčane oluje.
‘Gađanja Marsa’
Ulazak u orbitu bio je kritičan moment. Motori su upaljeni 27 minuta da bi u kratkom vremenu sondu usporili sa 121.000 kilometara na sat na 18.000.
Happy to be back in Dubai to join my #uae family to witness #ArabsToMars the arrival of UAE’s Mars probe.Must applaud the UAE leadership that has propelled their country to space. The UAE space program is inspiration for all young nations around the world. Super proud. #HopeProbe pic.twitter.com/lU2hxXVmn4
— Fakhr-e-Alam (@falamb3) February 9, 2021
Ulazak Al Amala u orbitu jest arapska premijera, ali nije marsovska. Američki Mariner 9 bio je 1971 prvi zemaljski svemirski laboratorij koji je baš oko Marsa ušao u orbitu nekoga inog planeta. Posljednjih godina u tu su orbitu 2013 stigli američki i indijski sateliti (indijski se zvao Mangalyaan, tj. Marsobrod), a 2016 evropski.
Prva gađanja Marsa obavio je tadašnji Sovjetski Savez još šezdesetih godina prošlog stoljeća, a prve sonde koje su se spustile na njegovu površinu i slale podatke bile su također sovjetske 1971. Kasnije su istraživani i Marsovi mjeseci Fobos i Deimos, osobito prvospomenuti.
Naime, tkogod kreće put Marsa, koristi „prozor“ kada revolucije dovode Zemlju i Mars u opoziciju, to jest najbliže jednu drugome, a to se zbiva svakih 780 dana, prenosi Jutarnji.hr.
Arapi iz Emirata nisu bili jedini koji su koristili lanjski „prozor“.