Putin “zavrće ruku” Srbima: Srbija među zemljama s najskupljim energentima u Evropi – MAPA
Balkantimes.Press
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušao je da nas piskaranjem po tabli u emisiji Srđana Predojevića uveri kako nam je ruski predsednik Vladimir Putin po “prijateljskoj liniji” obezbedio rekordno niske cene gasaGrafika: Slađana Đermanović/Nova.rs
Međutim, Srbija se, baš zbog ruskog predsednika našla na samom vrhu liste zemalja koje će struju plaćati najskuplje i to u trenutku kada je energetski sistem naše države daleko od stabilnog.
Sada kada je Rusija zavrnula gas Evropi, cene energenata širom kontinenta divljaju, a pogled na cene struje jasan je da se Srbija našla među zemljama s najvišim cenama.
Naime, kako je ruski gasovod Severni tok 2 još uvek je neaktivan, a Putinov „Gasprom“ odbija da rezerviše kapacitete za pumpanje gasa dolazi do uspona troškova za kupovinu prirodnog gasa i sve zemlje, osim Poljske i nekih skandinavskih zemalja, beleže rast cena kako gasa, tako i struje koja košta i više od 300 evra po megavat satu (MVh).
Cena gasa je skočila nakon što je operator za transport gasa „Gaskejd“ saopštio da su počele rezerzne isporuke gasa preko gasovoda „Jamal-Evropa“ iz Nemačke u Poljsku nakon što je „Gasprom“ odbio da rezerviše za danas kapacitete za pumpanje gasa.
To se direktno reflektovalo na tržište struje, na kojima su cene na nacionalnim berzama energenata i evropskoj platformi EEX dostigle rekordne nivoe. Troškovi za sutrašnju isporuku su prešli 400 evra za Francusku, Nemačku, Holandiju, Belgiju, Švajcarsku, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku, Italiju i Slovačku.
Cena za Srbiju iznosi čak 396 evra.
Primarni faktor u skoku cena struje je prirodni gas. Njemu se pripisuje 80 odsto povećanja.
Drugi, ali ne i manji problem je to što nije dopunjena dovojna količina gasa tokom letnje sezone u podzemnim skladištima u Evropi.
Iskorišćenost kapaciteta je 1. decembra bila 67,5 odsto. Sad je već ispod 60 procenata.
Treba napomentuti da je se do ovog nivoa rezerve obično isprazne tek u januaru. To znači da bi Evropa, ako zima bude hladnija nego prethodne godine, skoro potpuno mogla da ostane bez rezervi gasa u februaru ili martu.
Foto:EPA-EFE/CLEMENS BILAN
Sudeći po stanju na energetskom tržištu, investitori su već uračunali takvu mogućnost. Tako su u velikim zemljama poput Nemačke i Francuske cene ugovora za isporuku električne energije u februaru veće nego za januar.
Još jedan gasovod u ovako kriznoj sitaciji svakako bi bio i više nego značajan. Ali, podsetimo Nemačka je u novembru suspendovala odobrenje za Severni tok 2.
Nemački energetski regulator rekao je tada da će odobrenje dati kada kompanija Severni tok 2 bude registrovana u Švarcajskoj i kada bude prenela imovinu i budžet za osoblje svojoj nemačkoj podružnici, piše Foks Biznis.
„Sertifikat za rad Severnog toka 2 će se razmatrati tek kada operater bude organizovan u pravnom obliku u skladu sa nemačkim zakonom“, saopštio je regulator.
U trenutku kada tranzit ruskog gasa preko gasovoda Jamal-Evropa radi na sa samo 4 odsto kapaciteta, Rusija i Gasprom dodatno vrše pritisak na evropsko tržište gasa kako bi unapredili svoj projekat Severni tok 2 i naterali evropske zemlje da potpišu dugoročne gasne sporazume sa Gaspromom koji garantuju snabdevanje po fiksnim cenama.
Gasprom Foto:EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOV
Gasovod Jamal je jedan od glavnih puteva snabdevanja Gasproma na kontinentu, pored prvog gasovoda Severni tok i tranzita kroz Ukrajinu.
Gasprom je danas odbio opciju da rezerviše dodatne zalihe preko Ukrajine četvrti mesec zaredom i obezbedio samo 22 odsto predloženih dodatnih zaliha na ruti Jamal, piše MT.
S obzirom na to da cena gasa po megavat satu za Nemačku trenutno iznosi 331 evro, izvesno je da će nova nemačka administracija morati što pre da razreši ovo pitanje.