fbpx

Prva borbena pilotkinja svijeta bila iz Crne Gore

Sabiha Gokčen, nebom vezana

Sabiha Gokčen, Pobjeda

Prva borbena pilotkinja u istoriji je iz Crne Gore. I to je činjenica, još zavedena u Ginisovoj knjizi rekorda; isto kao što je činjenica da su rijetki Crnogorci koji su uopšte za to čuli. I da bilo ko od naših zvaničnih institucija, bilo kad u prethodnih osam decenija, to nije prepoznao.

Što sve to govori o emancipaciji u Crnoj Gori, manje je bitno. Valja početi odavde: za one putnike na relaciji Podgorica – Istanbul koji slijeću na drugi po veličini aerodrom najvećeg grada Evrope, bi moglo interesantno biti sa se iza naziva ,,Sabiha Gokčen“ krije jedna Bjelopoljka. Da je rođena sa prezimenom Ćorović; da joj pripada mjesto u Ginisovoj knjizi rekorda… Prva borbena pilotkinja svijeta. Da je 1996. u zvaničnom izboru Vazdužnih snaga Sjedinjenih Američkih Država (USAF) izabrana u 20 najvećih pilota istorije. I da je, recimo, u ono prezime Gokčen (,,Gökçen“), koje joj je pripalo od samog Ataturka, stala sudbina: sa značenjem ,,nebeska“, ili ,,nebom vezana“.

Na današnji dan je umrla Marija Kiri, njena sveska je i danas radioaktivna i ostaće narednih 1500 godina

Dijete pred Ataturkom

Pilot je postala sa 23 godine. Bilo je to 1935. i veoma simbolično: kao odraz težnji velikog turkog lidera, oca moderne nacije Kemala Ataturka, da jedno sekularno društvo teži jednakim šansama žena i muškaraca. Jer Sabiha je bila Kemalova usvojena kćerka. Bila je siroče bjelopoljskih izbjeglica – a sam Ataturk nije imao djece…

Lozna je veliko selo, sa više od 500 stanovnika, na granici bjelopoljske i petnjičke opštine. I tamo i danas žive Ćorovići. Sabihini, otac Izet-beg (po nekim izvorima Mustafa Izet) i majka Hajrija su izbjegli za Tursku u vrijeme Balkanskih ratova. Sabiha je rođena već u martu 1913, i odrastala u Bursi i u izbjegličkoj nemaštini rano ostala bez oba roditelja. Jedan susret, 1925. godine, sve je promijenio: prilikom zvanične posjete strašnog Kemala Ataturka gradu, dvanaestogodišnja djevojčica smjelo je i bez bilo čijeg znanja pred njega stupila. I zamolila za šansu da uči u internatu. Karakter djeteta se Kemalu dopao; uskoro postaje jedno od njegovih osmoro usvojeno djece.

U godinama koje su uslijedile djevojka je dobila priliku da se obrazuje u američkoj školi u Ankari. A 1935. Ataturk joj ispunjava novu želju: da bude polaznica tek otvorene letačke škole pilota u zemlji ,,Turska ptica“. Prvo u školi za padobrance; a san o pilotiranju ubrzo će stići…

CRNOGORSKI JEZIK – Njegoševa knjiga u Drezdenu 1839. godine

Vatreno krštenje

Naravno, možete zamisliti kako je to bio i sjajan propagandni potez za Ataturka: spremnost da nešto tako opasno i novotarski, poput pilotiranja, povjeri i namijeni nikom drugom nego svojoj miljenici. U sklopu jedne važne diplomatske misije, u Sovjetskom Savezu, Sabihe je boravila u školi pilotiranja motornim avionima. Ratnu pilotsku školu završila je za 11 mjeseci – i o tome je turska štampa izvještavala… Konačno: u ,,vatrenom krštenju“, gušenju kurdske pobune 1937. godine, u regiji Dersim, bila je više nego uspješna. Nije tada ni znala da je postala prva pilotkinja u borbenoj akciji u istoriji.

Potpuno je jasno da je priča o Sabihi neraskidiva od priče o Ataturku. A kako je samo začudila i nasmijala pilote i zvaničnike kad je 1938. u zvaničnoj posjeti Beogradu progovorila na tečnom našem jeziku! U ratnom vazduhoplovstvu pilotirala je u 22 različite vrste aviona; pilotska karijera trajala je 28 godina, a već od 1954. bila je predavačica i glavni rukovodilac u školi letača. Prije četiri decenije njena knjiga ,,Život na Ataturkovom putu“ – bila je bestseler u Turskoj.

Preminula je prije dvije decenije, 2001. godine – u 88. godini i ispraćena kao nacionalna heroina. I naravno da je to, tada, ostalo potpuno ispod radara crnogorske javnosti. Kao i to da onaj stariji međunarodni aerodrom u Istanbulu sada novi njeno ime.

Ali ovo je priča kojoj je samo potreban početak. Ne samo o emancipaciji, već i o dijaspori. A za državu i dalje šansa za jednu lijepu i simboličnu kopču: recimo, od skorašnje i najavljene posjete turskog predsjednika Erdogana Crnoj Gori.

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.