Povodom Dana Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ u prostorijama hotela Evropa-svečana sala Atrium upriličena je proslava…
…kako Dana Akademije tako i 833 godine od napisane Povelje Kulina bana.
Nakon intorniranja himne Bosne i Hercegovine i uz prisustvo uglednih zvanica uvodnu riječ imao je generalni sekretar akademik prof.dr. Nedžad Korajlić koji je pozvao Predsjednika Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ akademika prof.dr. Suada Kurtćehajića da održi prigodno predavanje „Bosna od Kulina bana do današnjih dana.
Akademik Kurtćehajić je ukazao da je Povelja Kulina bana najstariji državni dokument Bosne i jedan od najstarijih državnih dokumenta sa prostora ex Jugoslavije.
Izdao ju je 29.08.1189. godine Kulin ban vladar srednjevjekovne Bosne Dubrovčanima i iz njenog sadržaja u kojem se vide jasne garancije Dubrovčanima da mogu slobodno da hodaju i trguju Bosnom i da imaju njegovu zaštitu nedvosmislen je zaključak da je takav oblik garancije mogao dati samo onaj koji je suvereno vladao Bosnom.
Zbog toga se Povelja Kulina bana smatra rodnim listom bosanske države i dokazom da je Bosna imala svoju državu hiljadu godina unazad.
Značajno proširenje Kulinove Bosne kada je Bosna dovedena do granica rijeka: Save, Drine i Cetine učinio je Stjepan II Kotromanić Tvrtkov stric.
Posebno treba istaći da je u vrijeme svog prvog kralja Tvrtka I Kotromanića koji je 1377. godine, kao ban koji je od 1353. godine vladao Bosnom (dakle dvadeset četiri godine), krunisan dvostrukom krunom i tituliran kraljem Srblja, Bosne, Primorja i zapadnim stranama Bosna bila najjača država na Balkanu.
A zadnji bosanski kralj Stjepan Tomašević je kao princ odnosno prestolonasljednik dok je njegov otac Stjepan Tomaš bio kralj Bosne oženivši kćerku već umrlog srpskog despota Lazara Brankovića Jelenu Branković (Maru), svrgnuo sa vlasti njegovog slijepog brata Stjepana Brankovića i preuzeo vladanje srpskom despotijom.
Pod vlašću Stjepana Tomaševića 1459. godine padom Smedereva pala je srednjevjekovna srpska država. Hrvatska je mnogo prije 1102. godine krunisanjem mađarskog kralja Kolomana za kralja Hrvatske izgubila svoju nezavisnost.
Stjepan Tomašević dolazi u Bosnu i nakon smrti svog oca 1461. godine kruniše se papskom krunom.
Nakon dvije godine padom Jajca i njegovim pogubljenjem od strane Mehmeda II zvanog el- Fatih pala je srednjevjekovna Bosna pod Osmanlije.
Iz sačuvanih međunarodnih povelja njih oko šezdeset iz tog perioda može se vidjeti da je Bosna imala jedinstven naziv za svoje stanovnike a to su Bošnjani ili dobri Bošnjani koji su pripadali bosanskoj crkvi (bogumili) katoličkoj ili pravoslavnoj vjeroispovjesti.
Nakon izlaganja o osnovama srednjevjekovne Bosne akademik Kurtćehajić je dao kratku državno-pravnu vertikalu Bosne do današnjih dana ukazujući na probleme sa kojima je Bosna i Hercegovina suočena danas i kako ih može riješiti.
Nakon predavanja uslijedila je dodjela Povelje našem akademiku prof.dr. Izetu Mašiću inače redovnom članu Svjetske ali i Evropske akademije nauka i umjetnosti kao i Zahvalnice zaslužnim institucijama i pojedincima za podršku radu akademije.
A potom je za goste upriličen prigodan koktel u prostorijama hotela Evropa.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.