Dr. Federica Amati, vodeća nutricionistica u zdravstveno-znanstvenoj kompaniji Zoe, otkrila je jednostavnu promjenu načina života koja može dodati desetljeće životnom vijeku. Autorica knjige “Every Body Should Know This” istaknula je važnost prehrane od rane dobi.
Napomenula je da su medicinska dostignuća produžila životni vijek, ali da se prehrambene navike često zanemaruju. Osobito je naglasila da i osobe u šezdesetima mogu dodati godine svom životu ako naprave odgovarajuće promjene.
POGLEDAJTE VIDEO:
02:37
Gozba za pse
Prehrana je ključni faktor dugovječnosti
Dr. Amati je upozorila: “Danas živimo dulje zahvaljujući modernoj medicini i higijenskim praksama. No, ono što nam nedostaje je pravilna prehrana. Nažalost, dok su medicina i higijena napredovale, prehrambeno okruženje se pogoršalo. Većina ljudi sada umire od kroničnih bolesti povezanih s lošom prehranom.”
Dodala je: “Loša prehrana najveći je čimbenik rizika za preranu smrt. Prije 30-ak godina pušenje je uzrokovalo najviše ranih smrti, no kako se ono smanjuje, postaje očito koliko prehrana utječe na zdravlje.”
Dr. Amati tvrdi da čak i oni koji su cijeli život loše jeli mogu značajno poboljšati zdravlje ako promijene prehranu u 40-ima, 50-ima ili 60-ima: “Ako u tim godinama uvedete zdravije prehrambene navike, možete dodati deset godina životu – što je ogromna promjena!”
Kako prehrana utječe na dugovječnost?
Nutricionistica preporučuje prehranu inspiriranu mediteranskim načinom života: “Dodajte više voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Ova promjena može produljiti život za 10 do 11 godina ako je uvedete u 40-ima, ali i za šest godina ako je primijenite u 70-ima.”
Objasnila je da se s godinama smanjuje sposobnost organizma da apsorbira i koristi hranjive tvari. “Postajemo manje osjetljivi na inzulin, hormon ključan za unos nutrijenata u stanice. Zato starijim osobama treba nešto veći unos proteina – umjesto 0,83 g po kilogramu tjelesne mase, možda oko 1 g.”
Kako starijima osigurati pravilnu prehranu?
Ako starije osobe ne unose dovoljno nutrijenata i tekućine, posljedice mogu biti ozbiljne. “Važno je da svaki obrok sadrži dobar izvor biljnih proteina – mahunarke, cjelovite žitarice ili povremeno jaja i masnu ribu. Juhe i variva od graha, leće i integralnih žitarica odlični su jer istovremeno hidratiziraju i hrane organizam. Takva prehrana može značajno poboljšati kvalitetu života.”, navodi stručnjakinja, piše Mirror.