fbpx

Priča o Sumamedu, najvećem izumu hrvatske farmacije, koji se diljem svijeta daje kao jedan od potpornih lijekova za borbu protiv korona-komplikacija

Dok cijeli svijet čeka na siguran, provjeren i učinkovit lijek koji će u potpunosti otkloniti sve tegobe koje uzrokuje koronavirus, vrijedi podsjetiti na azitromicin, antibiotik koji trenutno na zaraznim odjelima mnogih bolnica ublažava tegobe i sprječava određene komplikacije oboljelima od Covida 19. 

Foto: Nikola Vilić/Cropix

Prema tvrdnjama naših sugovornika preventivno ga u posljednje vrijeme daju i naši i strani liječnici kako zbog zaraze virusom SARS-CoV-2 (koji uzrokuje bolest Covid-19) ne bi došlo do komplikacija i posljedične bakterijske upale pluća, prenosi Slobodna Dalmacija. 

Azitromicin nije lijek za koronu (nije virotik, nego antibiotik), ali može itekako pomoći kod bakterijske upale pluća koja se može razviti i dodatno otežati tijek bolesti. Čak se navodi i da povoljno djeluje na imunološki sustav.  

 

Korona virus: Zašto neki ljudi imaju teži oblik bolesti – odgovor je u genima

 

Možda iz naziva (azitromicin) niste razaznali američku inačicu imena jednog od najpoznatijih antibiotika koji je 1981. razvio, široj javnosti premalo poznat i u domaćim školskim udžbenicima slabo zastupljen, tim hrvatskih farmaceutskih stručnjaka. Sad već možda pogađate, riječ je o Sumamedu, jednom od najprodavanijih lijekova, izumljenom u Plivinom Istraživačkom institutu, koji je na tržište stavljen u suradnji s farmaceutskim divom Pfizerom, najvećom svjetskom tvrtkom u području novih lijekova.

Molimo vas, ne vjerujte ovim prevarama i savjetima o Coronavirusu

 

Azitromicin, donosno Sumamed, primjenjuje se kao vrlo učinkovit lijek za liječenje raznih bakterijskih infekcija gornjih i donjih dišnih puteva, infekcija kože i potkožnog tkiva, spolno prenosivih bolesti, infekcija želuca i dvanaestnika, upale zdjelice. Sve se više koristi i za prevenciju bakterijskih infekcija u djece i onih sa slabim imunitetom. Kako nam je potvrdio dr. Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju splitskog KBC-a, bolesnicima oboljelima od covida-19 daje se u nedostatku radikalnijeg lijeka, kako bi se smanjio intenzitet upale, budući da ima i protuupalno djelovanje.

Univerzitet u Pittsburgu: Okrivena antitijela koja potpuno neutraliziraju koronavirus

 

– Sumamed je antibiotik koji se koristi za liječenje bakterijskih infekcija i upala, atipičnih vrsta, no ne virusnih. Zna se da ima protuupalno djelovanje, dakle smanjuje intenzitet upale, ipak to je zanemarivo u usporedbi s nekim drugim učinkovitijim lijekovima, recimo kortikosteroidima. Budući da još uvijek nemamo djelotvorni lijek protiv covida, oboljelima dajemo Sumamed koji donekle pomaže, no samo u nedostatku radikalnijeg lijeka. Napominjem kako nema izravan učinak na virus – pojašnjava dr. Ivić.

Kad je sigurno družiti se s nekim tko je prebolio Covid-19?

 

Još od ožujka o Sumamedu se na svjetskoj razini špekuliralo kao o spasonosnom rješenju za pandemiju. Javno ga je hvalio američki predsjednik Donald Trump koji je na Twitteru, na samom početku pandemije, objavio kako bi kombinacija hidroksiklorokina, poznatog lijeka protiv malarije i upravo azitromicina mogla biti učinkovita u liječenju Covida-19. No, znanstvenici su bili mnogo oprezniji, nisu olako prihvatili Trumpovu tvrdnju o tome kako će upravo Sumamed biti jedna od najvećih prekretnica u povijesti medicine.

Australijski matematičar došao do zanimljivog računa: ukupni volumen patogena koji je zarazio 53 miliona ljudi stane u čajnu kašicicu?

 

Naravno, nije Trump izmislio informacije o mogućoj učinkovitosti ta dva lijeka. Njegova izjava temelji se na iskustvima kineskih liječnika u tretiranju oboljelih u Kini, kao i na francuskoj studiji objavljenoj u časopisu International Journal of Antimicrobial Agents. Studija je pokazala da antimalarik hidroksiklorokin skraćuje i ublažava simptome Covida-19 te da su efekti najbolji kada se uzima u kombinaciji s antibiotikom azitromicinom, našim Sumamedom.

I baš kad smo pomislili kako imamo i mi svog konja za utrku u rješavanju pandemije, postalo je jasno kako treba provesti još popriličan broj istraživanja kako bi se nešto zaista konačno dalo zaključiti, jer navedena studija rađena je na malenom i nereprezentativnom uzorku. Jest da je riječ o antibiotiku širokog spektra, no kako točno djeluje na potpuno nov i stran virus, treba ispitati. Američki predsjednik nije farmaceutski autoritet, a nakon njegovog strmoglavog pada u javnosti, o Sumamedu kao mogućem lijeku za koronu u javnosti se prestalo glasnije govoriti.

 

 

Hoće li Sumamed možda ipak pomoći u izlječenju oboljelih od koronavirusa ili će prvenstvo pripasti nekim drugim lijekovima pokazat će vrijeme. Ako ništa drugo, Trumpov tweet trebao je potaknuti Hrvate da možda bolje promisle i promijene strategiju i politiku koju su do sada vodili prema najvećem hrvatskom farmaceutskom otkriću koje je olakšalo život milijunima.

Otkriće Sumameda sjajan je uspjeh, pa bi se u školama trebalo glasnije govoriti o tome kako je izum azitromicina među najvećim dostignućima hrvatske znanstvene povijesti, te kako predstavlja izniman doprinos znanosti, medicini i poboljšanju kvalitete života na globalnoj razini. Plivu je svrstao u red malobrojnih farmaceutskih tvrtki koje su otkrile novi lijek, a Hrvatsku, odnosno tadašnju Jugoslaviju, među jednu od devet zemalja u svijetu koje imaju vlastiti antibiotik!

Evo i imena koje bismo svakako trebali znati. Za nastanak Sumameda zaslužno je četvero znanstvenika dr. sc. Slobodan Ðokić, mr. sc. Gabrijela Kobrehel, dr. sc. Gorjana Lazarevski i dr. sc. Zrinka Tamburašev.

 

Svijet zabrinut nakon mutacije korone u Velikoj Britaniji: što to znači za nas, hoće li cjepivo biti efikasno? Evo što kažu hrvatski epidemiolozi

 

U organizaciji američke neprofitne organizacije ACS (American Chemical Society), strukovne udruge američkih kemičara i kemijskih inženjera, u Washingtonu je u kolovozu 2000. godine održana svečanost proglašenja “Heroja kemije 2000”. Za otkriće azitromicina, prvog predstavnika antibiotika azalida, priznanje su dobili upravo Slobodan i Gabrijela.

 

– Proglašavajući vas večeras herojima, mi prepoznajemo vaš kreativni duh, znanstveni talent, vašu posvećenost izvrsnosti, prepoznajemo korist koju su vaši proizvodi donijeli ljudima te korporativno vodstvo koje je poticalo vaša znanja i usmjeravalo vašu inovativnost. Vi ste heroji zbog svojih izvanrednih doprinosa znanstvenoj zajednici i ljudskom društvu u cjelini – riječi su kojima im je zahvalila znanstvena zajednica.

Zanimljivo je i kako se odigrala cijela priča nakon otkrića Sumameda. Prvo trebale su proći dvije godine dok se registrira u Beogradu. Zatim se u stručnim krugovima sve glasnije počelo pričati o piluli koja se pije pet dana za redom i koja ima izvrsne učinke na brojne zdravstvene teškoće, od respiratornih do urogenitalnih.

Zainteresiralo je to predstavnike Pfizera, pa su s Plivom 1986. potpisali ugovor koji je Pfizeru dao ekskluzivna prava za prodaju azitromicina na tržištima SAD-a i Zapadne Europe te Japana, dok je Plivi pripalo tržište centralne i istočne Europe. Nije to bilo besplatno, prema navodima nekih izvora, Pfizer je Plivi godišnje za taj ekskluzivitet plaćao između 500 milijuna do milijardu dolara. U rujnu 1988. registriran je kao Plivin originalni antibiotik, poznatiji pod zaštićenim imenom Sumamed.

Velika Britanija prva zemlja koja je odobrila Pfizerovu vakcinu

Nesvakidašnje je i ime; “summa summarum medicinae” što znači zbroj svih znanja iz medicine, a upravo ono možda najbolje svjedoči o revoluciji koju je donio ovaj antibiotik. Kao lijek ima atribut izvornog hrvatskog proizvoda, no 2005. izgubljeno je patentno pravo i može ga proizvoditi bilo koja kompanija na svijetu.

Više na LINKU

Balkantimes.press

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.