Site icon The Balkantimes Press

Prenos nadležnosti: Posebna sjednica NSRS-a, prolongirana je, još uvijek bez zakazivanja

Narodna skupšina-RS, odložena, prenos nadležnosti

Šta sadrže dokumenti o prijenosu nadležnosti: Banja Luka kao glavni grad RS-a, Pale prijestolnica

Foto: Arhiva

 

Posebna sjednica Narodne skupštine RS-a koja je trebala biti održana polovinom novembra, prolongirana je, još uvijek bez zakazivanja, za decembar, a na stranici NSRS-a objavljeni su materijali koji bi se trebali naći na stolu zastupnika.

Između ostalog, materijali 24. Posebne sjednica NSRS-a sadrže brojne izuzetno sporne dokumente koji se tiču prijenosa nadležnosti. Tu su Deklaracije o ustavnim principima, informacija o pravosudnim institucijama BiH, informacija o prijenosu nadležnosti iz oblasti odbrane, indirektnog oporezivanja kao i informacija o prijenosu nadležnosti s RS na nivo Bosne i Hercegovine.Ono što je naročito interesanto jeste da će na stolu zastupnika, ukoliko sjednica uopće bude i zakazana, naći Deklaracija o ustavnim principima.

Tu se navodi kako Bosna i Hercegovina nema ustavnopravni kontinuitet te se navodi da je Ustav BiH kao Aneks 4. dio Dejtonskog sporazuma i nije ratifikovan od bilo kojeg organa u BiH.

“Republika Srpska je entitet srpskog naroda, a FBiH je zajednički entitet bošnjačkog i hrvatskog naroda, što potvrđuje i Ustav BiH”, navodi se.

Kada je riječ o donošenju odluka, navodi se kako Vijeće naroda u RS-u, koje je nametnuto amandmanima visokog predstavnika na Ustav RS-a, nema nikakvu ustavu nadležnsot u zaštiti vitalnih interesa ni entiteta ni naroda, za razliku od Doma naroda u Parlamentu Federacije BiH.

Zakoni visokog predstavnika neustavni

Unutar Deklaracije o ustavnim principima, navodi se kako su svi zakoni koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH neustavni jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri od Parlamenta BiH.

“Svi nametnuti zakoni koje je potvrđivala Parlamentarna skupština pozivajući se na član 4.4.a. Ustava BiH su neustavni. Ustav BiH je jasan: ‘Parlamentarna skupština je odgovorna za donošenje zakona za sprovođenje odluka Predsjedništva ili izvršenje nadležnosti Parlamentarne skupštine prema ovom Ustavu’, pa stoga nije ni imala nadležnost da usvaja zakone koje je nametao Visoki predstavnik”, navodi se u deklaraciji.

Također, navodi se da sporazumi entiteta o odbrani, PDV-u, VSTV-u nisu nadležnosti trajno prenesene na nivo BiH jer im nisu prethodile izmjene Ustava BiH.

“Odbrana i vojska po Dejtonskom sporazumu su nadležnost entiteta, što potvrđuje član 5.5. Ustava BiH: ‘Svaki član Predsjedništva BiH po službenoj dužnosti, ima ovlaštenja civilnog komandovanja oružanim snagama. Nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snagnje jednog entiteta ni pod kojim uslovima ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade ovog drugog entiteta i Predsjedništva BiH.’ Ustav BiH ne predviđa ‘oružane snage BiH’ niti daje ustavni osnov za postojanje oružanih snaga BiH”, navodi se.

Slični principi tiču se i oporezivanja gdje se navodi da sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporeivanja nikada nije objavljen u SLužbenom listu BiH.

Banja Luka glavni grad, Pale prijestolnica

Deklaracija o ustavnim principima također se dotiče djelovanja Ustavnog suda BiH za koji se navodi da se stavio u funkciju potvrđivanja nepravnih odluka visokog predstavnika, prenosi Klix.ba.

“Djelovanje Ustavnog suda BiH, koji se stavio u funkciju potvrđivanja nepravnih odluka Visokog predstavnika i time mijenjao ustavnu strukturu BiH utvrđenu međunarodnim ugovorom, nanosi veliku štetu odnosima u BiH i doprinosi trajnoj nestabilnosti. Brojnim odlukama Ustavnog suda BiH otimaju se nadležnosti Republici Srpskoj, a njena imovina stavlja se u nadležnost BiH bez ikakvog ustavnog osnova”, navodi se u deklaraciji.

Bosna i Hercegovina nema ustavom definisano državnopravno uređenje i ima vrlo ograničene i striktno određene nadležnosti, što je određuje kao državu sa međunarodno priznatim granicama (član 1.1. Ustava BiH) sa nadležnostima u spoljnim odnosima (vanjski poslovi i vanjska trgovina), dok skoro sav unutrašnji suverenitet pripada entitetima. Po Ustavu BiH (član 5.3.), Predsjedništvo BiH je nadležno za: vođenje vanjske politike, imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika, predstavljanje BiH u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, pregovaranje, otkazivanje te uz saglasnost Parlamentarne skupštine ratifikovanje sporazuma Bosne i Hercegovine. Ustav BiH to potvrđuje i sastavom Savjeta ministara kao pomoćnog tijela Predsjedništva BiH. Vijeće ministara kao obavezan sastav ima predsjedavajućeg i samo još dva ministra – vanjskih poslova i vanjske trgovine (član 5.4. Ustava BiH)”, navodi se.

Na kraju, ono što je također posebno zanimljivo jeste izmjena Ustava Republike Srpske u pogledu definiranja glavnog grada. Za razliku od dosadašnjeg Ustava koji jasno navodi da je glavni grad RS-a Sarajevo, novi Ustav bi propisivao da je glavni grad ovog entiteta Banja Luka.

“Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji sa predsjednikom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banja Luka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prijestolnica Republike Srpske”, zaključuje se u dokumentu.

Exit mobile version