Potpuni fijasko hrvatskog plana cijepljenja: zašto hrvatska Vlada ne poseže za dostupnim rješenjima?
Kad mu gori kuća, nijedan normalan domaćin ne gleda čija mu ruka nudi vodu, nego grabi najbliže crijevo ili kantu, kosntatuje jutarnji.hr
Pandemijski požar ne guta samo masovno ljudske živote, nego i čitave nacionalne ekonomije, dugoročne kadrovske supstance, mentalno zdravlje, obrazovne sustave, budućnost najvitalnijih generacija.
Nedovoljno odlučno i kalkulantsko suprotstavljanje takvoj vrsti požara može značiti samo jedno: da vam je od vlastite kuće u plamenu puno važnije nešto drugo.
Hrvatska: Lječnici na svojim radnim mjestima, OBŽ ne dostavlja cijepiva
Premda su članice EU-a, suludu strategiju čekanja na odobrenje za cjepiva iz Bruxellesa definitivno su, nakon Mađarske, odlučile odrješito presjeći i Slovačka i Češka. Premda ruska vakcina tek čeka na odobrenje europskih regulatornih tijela, ove zemlje su ipak nezadrživo krenule u hitnu kupovinu ruskoga cjepiva Sputnjik V.
Slovačka kupuje dva milijuna doza ruskog cjepiva i očekuje da će polovica kontingenta stići kroz tekući mjesec, jer moramo ubrzati cijepljenje uslijed povećanja broja zaraženih i umrlih od covida-19, rekao je jučer slovački premijer Igor Matovič. Po njegovoj računici, cijepljenje će se s novim zalihama cjepiva u Slovačkoj ubrzati za 40 posto.
Susjedna Češka, koja ima najgoru tjednu incidenciju zaraze na svijetu u odnosu na broj stanovnika, također se u odsudnoj samoobrani definitivno okrenula ruskom cjepivu. Premda je ranije njegovao skrušen stav čekanja na odobrenje agencije za lijekove Europske unije, češki premijer Andrej Babiš u nedjelju je izjavio da njegova zemlja više ipak ne može čekati.
Strpljenje u vezi s cjepivom evidentno je posve izgubio i austrijski kancelar Sebastian Kurz. On upravo pokušava organizirati samostalnu proizvodnju cjepiva u kooperaciji s Danskom i Izraelom, te je također najavio izlazak iz okvira jedinstvene EU politike vezane za nabavu i distribuciju cjepiva.
Mađarski premijer Viktor Orban jučer se pred kamerama demonstrativno cijepio vakcinom kineskoga Sinopharma. Mađarska je time postala prva članica Europske unije koja je svoje građane počela tretirati kineskim cjepivom. U svoj imunizacijski program već je ranije uključila i ruski Sputnjik V, premda europski blok nije odobrio nijedno od ova dva cjepiva. Viktor Orban je najavio da će 2,5 milijuna Mađara, koliko ih se dosad prijavilo za cijepljenje protiv Covida-19, dobiti barem jednu dozu već do Uskrsa, 4. travnja.
Za to vrijeme, Hrvatska je sve udaljenija od makar donekle normalne turističke sezone, one koja ovaj put golemoj masi građana doslovce znači goli opstanak. Dovoljno raspoloživih doza cjepiva nema kod nas ni na vidiku, no nema ni neke velike panike u redovima mudroga vrhovništva. Ono tek sad pušta u eksperimentalnu praksu elektronički registar za prijavljivanje građana zainteresiranih za cijepljenje.
Kad posljednji prijavljeni Mađar oko Uskrsa primi prvu imunizacijsku dozu, naši će dužnosnici vjerojatno imati tek grubi popis Hrvata sklonih cijepljenju, za koje neće biti osiguran ni minimalni dio potrebnih vakcina.
Nakon što su se još donedavno javno razmetali ambicijama kako će do ljeta uspješno procijepiti čak 70 posto građana, naša Vlada i državni epidemiolozi sad su znatno reducirali ciljeve, te to otvoreno i priznaju. Ni isprike, ni valjane evaluacije takvog programa još od nikoga nismo čuli.
„Do ljeta ćemo sigurno cijepiti 50 posto starijeg stanovništva, a svi koji su se prijavili dobit će potvrdu s terminom i mjestom“ – izjavila je jutros zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin.
Usporedbe radi, još u drugoj polovici veljače država Izrael je procijepila više od 80 posto stanovništva starijega od 65 godina, dok Hrvatska optimistično najavljuje puno skromniji rezultat „već“ početkom ljeta. A ako će koncem lipnja (možda) biti procijepljeno samo 50 posto starijih, nije teško izračunati koliko će tek biti skromnija bilanca cijepljenih u redovima mlađe hrvatske populacije.
O potpunome fijasku hrvatskog plana cijepljenja rječito, između ostaloga, govore i svakodnevni podaci s terena. Umjesto najavljenih 6000 doza, u Split je u ponedjeljak, primjerice, stiglo samo 2300 bočica Pfizer/Biontechove vakcine. Da je situacija još znatno gora u manjim, provincijskim, sredinama nikome bistrom ne treba posebno crtati.
A novi, opasniji, i još zarazniji sojevi koronavirusa svakodnevno nadiru. Od bolesti umiru već i četrdesetogodišnjaci, bez ikakvih ranijih komorbiditeta.
Mogu li odgovorni državni kormilari u ovome trenutku imati bilo kakve druge i veće prioritete, osim hitnoga suzbijanja mogućnosti daljnjega širenja opasne zaraze? Treba li ikome iole empatičnome tumačiti kako treba hitno spašavati naciju, posve iznurenu i iscrpljenu od jednogodišnje epidemije i svih mogućih blokada?
Kome lokalni izbori, opojni gabariti zagrebačke gradske blagajne ili eventualne buduće sinekure u bruxelleskoj administraciji mogu biti legitimnije i važnije mete političke borbe od golih života i egzistencije onih o čijim glasovima izravno ovise?
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.