Najviši upravni sud u Turskoj počeo je sa razmatranjem zahteva da Aja Sofija, trenutno muzej, ponovo postane džamija, prenosi Asošijted pres. Danas je Državni savjet Turske saslušao argumente advokata grupe koja se zalaže za pretvaranje Aja Sofije u džamiju, prenijela je privatna televizija HaberTurk.
Aja Sofija je izgrađena je tek nakon trećeg pokušaja, svoju namjenu mijenjala isto toliko puta. Bila je najveća pravoslavna crkva skoro 1000 godina, kratko vrijeme i katolička katedrala, zatim džamija 500 godina, prije 100 godina je pretvorena u muzej, koji godišnje posjeti više od tri miliona turista.
Aja Sofiju je počeo graditi Konstantin Veliki, bila je mnogo manja od današnje, ali je nastradala u požaru. Obnovljena je i proširena krajem 4. vijeka, ali je ponovo do temelja srušena u pobuni Nika 532.g.
Aja Sofija je ozbiljno oštećena manje od 20 godina nakon što je dovršena nizom zemljotresa koji su srušili glavnu kupolu.
Aja Sofija je bila svjedok dva carstva, do sada bilo je nekoliko prepravki i ozbiljnih rekonstrukcija tokom kojih crkva nije bila otvorena. Razlog tome su bili česti zemljotresi od kojih je nekoliko jačih oštetilo kupolu. Tokom jedne od rekonstrukcije kupola je podignuta za još 6 metara i crkva je desetak godina bila zatvorena. Tek za vrijeme dinastije Paleologa, crkva je rekonstruisana detaljno i urađeni su potporni zidovi i fasada. Nažalost, u krstaškim ratovima, u jednom od pljačkaških pohoda 1204. crkva je opljačkana. Odnijeto je zlato, umjetnine, carski portal, srebrni krstovi. Za vrijeme Latinskog carstva, od 1204. do 1261. godine Aja Sofija je postala Rimokatolička katedrala.
U Aja Sofiji je klanjana prva džuma nakon osvajanja Istambula. Aja Sofija je doživjela i brojne promjene tokom transformacije iz crkve u džamiju: dobila je 4 minareta, koji su djelo Mimar Sinana, a dozidani su medresa, mimber i mihrab.
Kada je sultan Mehmet II naredio pretvaranje crkve u džamiju, Aja Sofija postaje simbol osvajanja Istambula. Sultani su radili različite dopune i restauracije na Aja Sofiji. Unutrašnjost i glavna struktura Aja Sofije nisu mijenjanji. S ciljem da prikupi sredstva za obnovu Aja Sofije početkom 15. vijeka sultan Mehmeda II je napravio Veliki bazar ili Kapali čaršiju, koje je i danas najbolje mjesto za trgovinu u Istambolu.
Aja Sofija ‘okrenula’ od Jerusalema u smjeru Kabe?
Obzirom da su pravoslavne crkve bile okrenute prema istoku, mihrab džamije je trebalo biti okrenuto prema Kabi, jugoistoku. Mihrab se nalazi ispod freseke gdje je bio glavni oltar, što je značilo da je Aja Sofija okrenuta prema Meki. Postoje mnoga predanja kako je došlo do poklapanja kible prema kojoj se okreću muslimani sa ranijom orjentacijom Aja Sofije. Naučnici ovaj fenomen objašnjavaju tektonskim pomjeranjima, kojih je bilo mnogo u ovom području. Što je značilo da se Aja Sofija ‘sama’ okrenula prema Meki. Ovaj zaokret simbolizije preokret u sudbini Aja Sofije, od kršćanstva ka islamu.
Aja Sofija muzej
Tako je 1935. godine, dakle nepunih 500 godina posle pada Konstantinopolja, tadašnji turski predsednik Mustafa Kemal Ataturk odlučio da se Aja Sofija sekularizuje i pretvori u muzej, koji se danas nalazi pod zaštitom UNESCO-a. Čitavo bogatstvo je utrošeno na radove. Kemal Paša Ataturk, osnivač moderne Turske Republike, proglasio je Aja Sofiju za nacionalani spomenik i pretvorena je u muzej – Ayasofya Müzesi.
Ova grupa želi da se poništi odluka Savjeta ministara donijeta 1934. godine, kojom je čuvena istorijska građevina pretvorena u muzej.
Sudski savjetnik preporučio je da se zahtjev odbije i istakao da bi ovu odluku trebalo da donese vlada.
Odluka suda trebalo bi da bude donijeta za dvije nedelje.
Državni sekretar Sjedinjenih Država Majk Pompeo uključio se juče u debatu oko pretvaranja Aja Sofije u džamiju.
On je pozvao Tursku da građevinu ostavi kao muzej, koji će, kako je on naveo, služiti čovječanstvu kao most između različitih vjera i kultura.
Pompeovi komentari izazvali su primjedbe turskog ministarstva spoljašnjih poslova, koje je istaklo da je donošenje odluke o statusu Aja Sofije unutrašnje pitanje Turske, prenosi Informer.
Piše: A.M.
Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.