Od Ukrajine do Afganistana, Trumpovo ukidanje USAID-a izaziva zabrinutost


Čini se da administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donalda Trumpa zatvara glavnu međunarodnu humanitarnu agenciju u Washingtonu usred niza izvršnih radnji usmjerenih na smanjenje vladine potrošnje, potez za koji međunarodne humanitarne organizacije upozoravaju da bi mogao imati katastrofalne posljedice.

Na čelu napada na Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID) je Elon Musk, Trumpov glavni čovjek za smanjenje vladinih troškova, koji tvrdi da administracija može smanjiti deficit SAD-a za 1 trilion dolara i pozicionira svoj napor kao borbu protiv korupcije.

Zaposlenici USAID-a dobili su obavijest da će sjedište agencije u Washingtonu biti zatvoreno za osoblje 3. februara “po nalogu rukovodstva Agencije”, izvijestili su CNN i Associated Press pozivajući se na više izvora.

Web stranica USAID-a, za koji UN kaže da pruža više od 40 posto sve humanitarne pomoći na globalnom nivou, bila je nedostupna 3. februara, a Trump je tvrdio da je agenciju “vodila gomila radikalnih luđaka”.

“Mi ih izbacujemo, a onda ćemo donijeti odluku” o budućnosti USAID-a, rekao je novinarima 2. februara.

Trumpovi komentari uslijedili su nakon izvještaja CNN-a i Reutersa da su dva visoka zvaničnika USAID-a stavljena na administrativno odsustvo nakon što su pokušali spriječiti predstavnike Odjela za efikasnost vlade (DOGE), organizacije koju je osnovao Trump i koju vodi Musk, da pristupe kompjuterskim sistemima agencije.

Musk je sam nazvao USAID, koji upravlja desetinama milijardi dolara američke strane pomoći odobrene od strane Kongresa, “kriminalnom organizacijom” i rekao da je “vrijeme da umre”.

Grupa vodećih demokrata u Odboru za vanjske odnose Senata poslala je 2. februara pismo državnom sekretaru Marcu Rubiju izražavajući “duboku zabrinutost” zbog poteza Trumpove administracije usmjerenih na organizaciju za koju su rekli da je osnovana “kako bi se osiguralo da možemo brzo da rasporedimo razvojnu ekspertizu i američku inostranu pomoć, posebno u vremenima krize, kako bismo ispunili naše ciljeve nacionalne sigurnosti”.

Stejt department pod Rubijom je 24. januara naredio zamrzavanje novih sredstava za gotovo sve programe američke strane pomoći kao dio Trumpovog napora da uskladi programe sa svojim ciljevima vanjske politike.

Trumpova izvršna naredba pozvala je na 90-dnevnu pauzu u američkoj pomoći za razvoj u inostranstvu kako bi se procijenila efikasnost i “usklađenost sa vanjskom politikom Sjedinjenih Država”. Naredba daje Rubiju ovlaštenje da izuzme “specifične programe” od tromjesečne pauze.

Humanitarne grupe i nevladine organizacije širom svijeta izrazile su zabrinutost zbog sudbine USAID-a nakon Trumpove izvršne naredbe.

Pauza u finansiranju za Afganistan “bila bi katastrofalna za operaciju za više od 22 miliona Afganistanaca kojima je potrebna pomoć”, rekao je Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog vijeća za izbjeglice, za Radio Azadi RSE-a.

Od kada je Rusija pokrenula svoj sveobuhvatni rat protiv Ukrajine u februaru 2022. godine, USAID je Ukrajini pružio milijarde dolara humanitarne pomoći, razvojne pomoći i direktne budžetske podrške.

Trump je kritikovao količinu pomoći – uključujući milijarde dolara u oružju – koju je Bidenova administracija pružila Ukrajini.

Svitlana Musiak, istraživačica u Nezavisnoj antikorupcijskoj komisiji (NAKO) sa sjedištem u Kijevu, nevladinoj organizaciji, rekla je za Ukrajinski servis RSE-a da bi obustava finansiranja USAID-a Ukrajini mogla negativno uticati na programe civilnog društva i signalizirati “smanjenu podršku SAD-a za demokratske reforme i ekonomsku stabilnost u zemlji”.

Više od 22 miliona ljudi u Afganistanu oslanja se na pomoć.

Istovremeno, neki predstavnici ukrajinskog civilnog društva podržavaju reviziju, uključujući Olenu Trehub, izvršnu direktoricu Nezavisne antikorupcijske komisije i članicu Antikorupcijskog vijeća pri Ministarstvu odbrane.

Dana 2. februara, Trehub je napisala na Facebooku da je “uvijek naglašavala potrebu za reformom USAID-a, jer je, prateći efikasnost projekata, vidjela kako ogromni budžeti prolaze kroz ovu vladinu agenciju i kako često rezultati nisu na željenom nivou.”

Istovremeno, napomenula je da je USAID podržao kritično važne reforme, civilno društvo, humanitarne i infrastrukturne projekte koji su imali značajan uticaj na razvoj Ukrajine.

Govoreći za CBS News 2. februara, republikanski kongresmen Brian Mast iz Floride rekao je da radi s Rubiom “kako bi osigurao odgovarajuću komandu i kontrolu” agencija poput USAID-a.

Mast, predsjednik Odbora za vanjske poslove u Predstavničkom domu, rekao je da bi podržao “uklanjanje USAID-a kao zasebnog odjela” i njegovo stavljanje pod “druge dijelove” Stejt departmenta.

Vodeći demokrati u Senatu su u svom pismu Rubiju od 2. februara rekli da “svaki pokušaj spajanja ili integracije USAID-a u Stejt department treba biti, i po zakonu mora biti, pregledan, raspravljen i odobren od strane Kongresa”.

“Kongres je također jasno stavio do znanja da svaki pokušaj reorganizacije ili redizajna USAID-a zahtijeva prethodnu konsultaciju s Kongresom i obavještavanje Kongresa”, napisali su.

Uz izvještavanje Reutersa and AP-a



Source link

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us