Briselski susret predsjednika Srbije i premijera Kosova kojim je nakon više od dvadeset mjeseci obnovljen dijalog između dvije zemlje otvorio je i protokolarne kanale između Srbije i EU-a, ali samo na nivou puke forme.
Već dan nakon sastanka kojim su nagoviještene brojne teme – od trgovinske saradnje, zajedničke izgradnje autocesta, pronalaženja grobnica nestalih, pa do problematike raseljenih – Aleksandar Vučić nastavio je sa svojom manipulativnom taktikom “korak naprijed, natrag dva” i “gledam salatu, a bodem meso”. Odmah poslije samita u glavnom gradu Belgije Vučić je optužio Hotija da ne razgovara, već da pokušava ucjenjivati Srbiju.
– “Nije ugodno sjediti naspram Hotija i slušati priče da su oni jedine žrtve, a mi jedini zlikovci” – rekao je Vučić.
Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od kraja 2018. kad su kosovske vlasti uvele carinske takse na robu iz Srbije u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda prema povlačenju priznanja kosovske nezavisnosti i sprječavanju prijema Kosova u međunarodne organizacije.
Više od dvije decenije nakon sukoba u ratu balkanski susjedi jednako su tvrdokorni oko priznanja državnosti nekadašnje autonomne pokrajine koju podupire stotinjak svjetskih zemalja, uključujući SAD i sve države članice EU-a, osim njih pet. Već uoči sastanka Vučić je izjavom da razgovarati o saradnji mogu, ali o priznanju ne zapravo nagovijestio veliku trgovačku kampanju s Briselom, a ne s Prištinom.
– Ne pregovaramo mi ovdje samo s Prištinom, nego i s Briselom i s najmoćnijim zemljama Evropske unije koje su sve priznale nezavisno Kosovo – pojasnio je poantu svojoj publici Vučić.
NASTAVAK U SEPTEMBRU
Razgovori će se nastaviti sljedeće nedelje između nižih razina dužnosnika, a drugi sastanak na visokom nivou zakazan je za septembar, najavio je specijalni predstavnik EU-a Miroslav Lajčak. Usprkos tome, iz dosadašnjih izjava već se može zaključiti kako srbijanski vožd evidentno ne kani lako otvoriti temu priznanja Kosova ne dobije li konkretna obećanja o hodogramu pregovora i pristupanja Srbije EU-u.
U Beogradu su zbog njegove manipulativne strahovlade i posljedica epidemije već počeli masovni građanski prostesti, više od 250 hiljada mladih vratilo se u zemlju zbog gubitka posla, a ubrzo dolazi još čemernija i gladnija jesen. Konkretan pomak u odnosima s EU-om dao bi beogradskim vlastima kakav-takav kredit za utišavanje nezadovoljnika.
“Očekujemo mnogo od Evropske unije”, rekao je Vučić jučer za TV Pink i zahvalio na dosadašnjoj pomoći EU povjereniku za proširenje Oliveru Varhelyju, “iskrenom prijatelju Srbije” i očito Vučićevom najjačem adutu u Briselu.
Varhely je EU dužnosnik iznimno blizak mađarskom autokratskom premijeru Viktoru Orbanu koji se odavno zalaže za brzu integraciju u EU država Zapadnoga Balkana, ponajprije Srbije i Crne Gore kojima su na čelu također autokrati.
Kalkulacija mađarskog premijera je jednostavna: što prije Evropskoj uniji pristupe Srbija i Crna Gora, prije će na nivou Europe ojačati njegova politička agenda, kao i onih drugih zemalja bivšega sovjetskog bloka koje su nominalne parlamentarne demokracije, a njeguju diktatorske režime.
Slobodna Dalmacija/Balkantimes.press