Briselski susret predsjednika Srbije i premijera Kosova kojim je nakon više od dvadeset mjeseci obnovljen dijalog između dvije zemlje otvorio je i protokolarne kanale između Srbije i EU-a, ali samo na nivou puke forme.
Već dan nakon sastanka kojim su nagoviještene brojne teme – od trgovinske saradnje, zajedničke izgradnje autocesta, pronalaženja grobnica nestalih, pa do problematike raseljenih – Aleksandar Vučić nastavio je sa svojom manipulativnom taktikom “korak naprijed, natrag dva” i “gledam salatu, a bodem meso”. Odmah poslije samita u glavnom gradu Belgije Vučić je optužio Hotija da ne razgovara, već da pokušava ucjenjivati Srbiju.
– “Nije ugodno sjediti naspram Hotija i slušati priče da su oni jedine žrtve, a mi jedini zlikovci” – rekao je Vučić.
Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od kraja 2018. kad su kosovske vlasti uvele carinske takse na robu iz Srbije u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda prema povlačenju priznanja kosovske nezavisnosti i sprječavanju prijema Kosova u međunarodne organizacije.
Više od dvije decenije nakon sukoba u ratu balkanski susjedi jednako su tvrdokorni oko priznanja državnosti nekadašnje autonomne pokrajine koju podupire stotinjak svjetskih zemalja, uključujući SAD i sve države članice EU-a, osim njih pet. Već uoči sastanka Vučić je izjavom da razgovarati o saradnji mogu, ali o priznanju ne zapravo nagovijestio veliku trgovačku kampanju s Briselom, a ne s Prištinom.
– Ne pregovaramo mi ovdje samo s Prištinom, nego i s Briselom i s najmoćnijim zemljama Evropske unije koje su sve priznale nezavisno Kosovo – pojasnio je poantu svojoj publici Vučić.
NASTAVAK U SEPTEMBRU
Razgovori će se nastaviti sljedeće nedelje između nižih razina dužnosnika, a drugi sastanak na visokom nivou zakazan je za septembar, najavio je specijalni predstavnik EU-a Miroslav Lajčak. Usprkos tome, iz dosadašnjih izjava već se može zaključiti kako srbijanski vožd evidentno ne kani lako otvoriti temu priznanja Kosova ne dobije li konkretna obećanja o hodogramu pregovora i pristupanja Srbije EU-u.
U Beogradu su zbog njegove manipulativne strahovlade i posljedica epidemije već počeli masovni građanski prostesti, više od 250 hiljada mladih vratilo se u zemlju zbog gubitka posla, a ubrzo dolazi još čemernija i gladnija jesen. Konkretan pomak u odnosima s EU-om dao bi beogradskim vlastima kakav-takav kredit za utišavanje nezadovoljnika.
“Očekujemo mnogo od Evropske unije”, rekao je Vučić jučer za TV Pink i zahvalio na dosadašnjoj pomoći EU povjereniku za proširenje Oliveru Varhelyju, “iskrenom prijatelju Srbije” i očito Vučićevom najjačem adutu u Briselu.
Varhely je EU dužnosnik iznimno blizak mađarskom autokratskom premijeru Viktoru Orbanu koji se odavno zalaže za brzu integraciju u EU država Zapadnoga Balkana, ponajprije Srbije i Crne Gore kojima su na čelu također autokrati.
Kalkulacija mađarskog premijera je jednostavna: što prije Evropskoj uniji pristupe Srbija i Crna Gora, prije će na nivou Europe ojačati njegova politička agenda, kao i onih drugih zemalja bivšega sovjetskog bloka koje su nominalne parlamentarne demokracije, a njeguju diktatorske režime.
Slobodna Dalmacija/Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.