Njihova metoda omogućava da se na točno određenom mjestu u DNK izrežu neki dio, neki neispravan gen, i zamijene ga drugim.
In 2011, Emmanuelle Charpentier and Jennifer Doudna had no idea that their first meeting, in a café in Puerto Rico, would be life-changing.
Read more about their discovery that reshaped the life sciences and has led to the 2020 #NobelPrize in Chemistry: https://t.co/PCa3Br2HSb pic.twitter.com/R0zMeYQlmW
— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 7, 2020
Jennifer Doudna i Emmanuelle Charpentier ovogodišnje su dobitnice Nobelove nagrade za hemiju, a nagrađene su za „razvoj metoda za uređivanje gena“, saopštio je danas na konferenciji za novinare u Stockholmu Goran Hansson, tajnik Švedske kraljevske akademije nauka.
Congratulations to our newest #NobelPrize laureate Jennifer Doudna.
From this picture we can imagine that she was happy to find out she had been awarded this year’s Chemistry Prize! pic.twitter.com/rK7FILsW15
— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 7, 2020
Amerikanka Jennifer Doudna (56) profesorica je na Sveučilištu California u Berkeleyu, a Francuskinja Emmanuelle Charpentier (52) direktorica je nove naučne institucije koja se bavi naukom o patogenima u sklopu Instituta Max u Berlinu.
Just in: 2020 Chemistry Laureate Emmanuelle Charpentier sent us this photo right after she found out the news of this year's #NobelPrize.
Our exclusive phone interview with her is on the way! pic.twitter.com/oiGKv4OBMf
— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 7, 2020
Te dvije molekularne biologičarke objavile su 2012. godine u časopisu Science prvi rad koji demonstrira mogućnosti metode CRISPR-Cas9 u modifikaciji gena. CRISPR-Cas 9 jest metoda koja omogućava ciljano modificiranje ili zamjenu jednog ili više gena.
In their natural form, the CRISPR/Cas9 genetic scissors recognise DNA from viruses, but Emmanuelle Charpentier and Jennifer Doudna – awarded this year’s #NobelPrize in Chemistry – proved that they could be controlled so that they can cut any DNA molecule at a predetermined site. pic.twitter.com/zlOfyENt8V
— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 7, 2020
CRISPR-Cas9 mnogi nazivaju revolucijom u nauci jer naučnicima omogućava da na točno određenom mjestu u DNK izrežu neki dio, neki neispravan gen, i eventualno ga zamijene drugim, ispravnim ili korisnim. Prednost je te tehnologije njezina relativna jednostavnost, visoka preciznost i učinkovitost, a mnogi je smatraju jednim od najvećih prodora u historiji biologije jer pruža široku lepezu primjene.
Primjerice, CRISPR omogućava stvaranje puno produktivnijih industrijskih mikroorganizama, kao što su kvasci i bakterije za proizvodnju vitamina, boja, biopolimera ili prehrambenih enzima. Puno se nade u novu tehnologiju polaže u medicini, u slučajevima kad je točno poznat genetički uzrok određene nasljedne bolesti i kad je takav uzrok ograničen na promjene u malom broju gena. Na kraju, CRISPR pruža velike mogućnosti u biotehnologiji biljaka.
Između Jennifer Doudna i Emmanuelle Charpentier s jedne strane i harvardskog naučnika Feng Zhanga s druge, godinama se vodi borba oko patentnih prava oko tehnologije CRISPR-Cas-9. Dodjelom nagrade Doudni i Charpentier, Nobelovo povjerenstvo jasno je odabralo stranu, a na konferenciji za novinare naglašeno je da se kod izbora laureta vodi računa o etičnosti u znanosti. Jennifer Doudba i Emmanuelle Charpentier već su nekoliko godina spominjanje kao favoritkinje laureatkinje za, a podijelit će 1,1 milijun dolara novčane nagrade.
Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena naučnicima za otkriće crne rupe
Izvor: Agencije/Društvene mreže
Balkantimes.press