Njihova metoda omogućava da se na točno određenom mjestu u DNK izrežu neki dio, neki neispravan gen, i zamijene ga drugim.
In 2011, Emmanuelle Charpentier and Jennifer Doudna had no idea that their first meeting, in a café in Puerto Rico, would be life-changing.
Read more about their discovery that reshaped the life sciences and has led to the 2020 #NobelPrize in Chemistry: https://t.co/PCa3Br2HSb pic.twitter.com/R0zMeYQlmW
— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 7, 2020
Jennifer Doudna i Emmanuelle Charpentier ovogodišnje su dobitnice Nobelove nagrade za hemiju, a nagrađene su za „razvoj metoda za uređivanje gena“, saopštio je danas na konferenciji za novinare u Stockholmu Goran Hansson, tajnik Švedske kraljevske akademije nauka.
Congratulations to our newest #NobelPrize laureate Jennifer Doudna.
From this picture we can imagine that she was happy to find out she had been awarded this year’s Chemistry Prize! pic.twitter.com/rK7FILsW15
— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 7, 2020
Amerikanka Jennifer Doudna (56) profesorica je na Sveučilištu California u Berkeleyu, a Francuskinja Emmanuelle Charpentier (52) direktorica je nove naučne institucije koja se bavi naukom o patogenima u sklopu Instituta Max u Berlinu.
Just in: 2020 Chemistry Laureate Emmanuelle Charpentier sent us this photo right after she found out the news of this year's #NobelPrize.
Our exclusive phone interview with her is on the way! pic.twitter.com/oiGKv4OBMf
— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 7, 2020
Te dvije molekularne biologičarke objavile su 2012. godine u časopisu Science prvi rad koji demonstrira mogućnosti metode CRISPR-Cas9 u modifikaciji gena. CRISPR-Cas 9 jest metoda koja omogućava ciljano modificiranje ili zamjenu jednog ili više gena.
In their natural form, the CRISPR/Cas9 genetic scissors recognise DNA from viruses, but Emmanuelle Charpentier and Jennifer Doudna – awarded this year’s #NobelPrize in Chemistry – proved that they could be controlled so that they can cut any DNA molecule at a predetermined site. pic.twitter.com/zlOfyENt8V
— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 7, 2020
CRISPR-Cas9 mnogi nazivaju revolucijom u nauci jer naučnicima omogućava da na točno određenom mjestu u DNK izrežu neki dio, neki neispravan gen, i eventualno ga zamijene drugim, ispravnim ili korisnim. Prednost je te tehnologije njezina relativna jednostavnost, visoka preciznost i učinkovitost, a mnogi je smatraju jednim od najvećih prodora u historiji biologije jer pruža široku lepezu primjene.
Primjerice, CRISPR omogućava stvaranje puno produktivnijih industrijskih mikroorganizama, kao što su kvasci i bakterije za proizvodnju vitamina, boja, biopolimera ili prehrambenih enzima. Puno se nade u novu tehnologiju polaže u medicini, u slučajevima kad je točno poznat genetički uzrok određene nasljedne bolesti i kad je takav uzrok ograničen na promjene u malom broju gena. Na kraju, CRISPR pruža velike mogućnosti u biotehnologiji biljaka.
Između Jennifer Doudna i Emmanuelle Charpentier s jedne strane i harvardskog naučnika Feng Zhanga s druge, godinama se vodi borba oko patentnih prava oko tehnologije CRISPR-Cas-9. Dodjelom nagrade Doudni i Charpentier, Nobelovo povjerenstvo jasno je odabralo stranu, a na konferenciji za novinare naglašeno je da se kod izbora laureta vodi računa o etičnosti u znanosti. Jennifer Doudba i Emmanuelle Charpentier već su nekoliko godina spominjanje kao favoritkinje laureatkinje za, a podijelit će 1,1 milijun dolara novčane nagrade.
Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena naučnicima za otkriće crne rupe
Izvor: Agencije/Društvene mreže
Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.