fbpx

NEW! Oglasio se Putin: Rusija nema obavezu da brani Armeniju izvan njenih teritorija. Neki mediji su se čak i pitali šta Rusija čeka?

Armenija i Azerbejdžan našli su u krvavim sukobima oko regije Nagorno-Karabah nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Četiri rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a (UNSC) i dvije rezolucije Generalne skupštine UN-a (UNGA), kao i mnoge međunarodne organizacije, zahtijevaju povlačenje okupatorskih armenskih snaga iz Nagorno-Karabaha.

 

Foto: Izvor društvene mreže

 

Minska grupa OSCE-a – kojom su kopredsjedavali Francuska, Rusija i Sjedinjene Države – osnovana je 1992. godine kako bi pronašla mirno rješenje sukoba, ali bezuspješno.

Ujedinjene nacije i gotovo sve vlade na svijetu, osim Armenije, priznaju Nagorno-Karabah kao azerbejdžanski teritoriju.

Prije dva dana CNN je napisao: “Samo Rusija može zaustaviti rat u Nagorno-Karabahu. Što čeka”?

Postoji argument da je armenski premijer Nikol Pašinjan, koji je na vlast došao Baršunastom revolucijom 2018. godine, zahtijevajući reforme u zapadnom stilu, upravo onakav saveznik kakve Moskva ne voli. Pašinjan se oprezno približavao Europskoj uniji, istovremeno balansirajući duboke gospodarske veze s Rusijom. Dakle, ostavljajući lidera u Jerevanu da se znoji ili čak da izgubi, mogla bi biti kazna za njegovu politiku.

Prisjetimo se, Rusija je okupirala ukrajinski poluotok Krim nakon što je Ukrajina 2014. godine otišla predaleko u prijateljstvu s Briselom.

Izgleda da Armenija gubi tlo pod nogama. I dok bombardovanje stiže do civilnih područja sve većom učestalošću i dubinom s obje strane, u Moskvi vlada zaglušujuća tišina. Regionalni posrednik, koji graniči s Azerbajdžanom, ali ima formalni sigurnosni savez s Armenijom, upotrijebio je diplomatiju zahtijevajući da oružje utihne, ali je do sada gledao kako se ovo haotično poglavlje u njegovom vlastitom dvorištu odvija bez njegova vidljivog uticaja.

 

Foto: Izvor društvene mreže

 

Ove nedelje Moskva je bila na potezu. Izgleda da Armenija nema tehničke mogućnosti parirati dronovima i tempu azerbajdžanske ofenzive, nego umjesto toga širi sukob, tvrdi Azerbajdžan, bombardiranjem gradova. Ovo je trenutak u kojem bi Kremlj tradicionalno prijetio, nagovarao ili bombama nagnao da se sve vrati u nekadašnji poredak, podsjećajući susjede tko je bio gazda tokom decenija sovjetske vlasti. Ali to se nije dogodilo i mnogima nije bilo jasno zašto.

Nakon razgovora sa premijerom Azerbejdžana Ilhamom Aliyevim, oglasio se i Putin. 

 

Putin razgovarao sa predsjednikom Azerbejdžana, Alijev mu usred mobilizacije čestitao rođendan

 

Rusija nema obavezu braniti Armeniju, jer se njezin sukob s Azerbejdžanom ne vodi na armenskom teritoriju, rekao je u srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin

Govoreći u intervjuu za ruski javni servis, Putin je također ponovio svoj poziv za prekid vatre, dodajući da su događaji bili tragedija i da je Moskva svejedno duboko zabrinuta

Ruska novinska agencija TASS također je objavila da je azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev razgovarao telefonom s Putinom, kako bi razgovarali o najnovijim događajima u regiji.

Erdogan: Nagorno-Karabah azerbejdžanska teritorija koja je 30 godina pod okupacijom Armenije

 

Turska Agencija Anadoly je danas, a i ranije u više navrata prenijela stav predsjednika Turske Redžepa Tayyipa Erdogana:

Erdogan je od početka sukoba imao  jasan stav: Nagorno-Karabah azerbejdžanska teritorija koja je 30 godina pod okupacijom Armenije.

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan kazao je kako je Nagorno-Karabah azerbejdžanska teritorija koja je blizu 30 godina pod armenskom okupacijom, javlja Anadolu Agency (AA).

 

 

Pripremial: A.M.

Balkantimes.press

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.