Miran i stabilan daanašnji Sunčev sistem imalo je ‘nasilnu mladost’.
Moderni Sunčev sistem plovi spokojno, planete zaključane u naizgled vječnim krugovima oko Sunca. Ali nije uvijek bilo tako. Čini se da se ovaj mir pojavio tek nakon gladijatorskog razdoblja planetarnih sukoba – onog u kojem su se titani sudarali, možda izbacivši bar jednog suparničkog brata ili sestru iz kosmičke arene.
Neptune’s bumpy childhood could reveal our solar system’s missing planets https://t.co/ByM0dnsR76 pic.twitter.com/QJ28mYUqak
— Popular Science (@PopSci) January 8, 2021
Istraživači su proveli godine istražujući Sunčev sistem kako bi saznali kako se mogla odigrati ta relativno haotična epoha. U skromnoj nakupini udaljenih stijena, David Nesvorny, planetarni naučnik s Instituta za jugozapadni istraživač, pronašao je figurativno prskanje krvi koje upućuje na jedan određeni sukob: između Neptuna i nepoznate planete koja je vidjela da je Neptun izašao kao pobjednik. Njegova analiza, koja se pojavila krajem decembra u još ne recenziranoj publikaciji, dodaje dodatnu potporu ideji da je Sunčev sistem nekada bio dom više od svog trenutnog kadra svjetova. Da bi ova kohorta udaljenih objekata iskočila kada pokrenete simulacije, kaže Nathan Kaib, planetarni naučnik sa Univerziteta u Oklahomi koji nije bio uključen u istraživanje, čini se da „zaista trebate planetu da se raspršite [Neptun] off of. “
Danas je pored Zemlje projurio asteroid, na udaljenosti mnogo bližoj od Mjeseca
Otkriven asteroid, koji bi mogao pogoditi Zemlju! Javlja Evropska svemirska agencija
To znači da je u teoriji barem jedna suvišna planeta možda fijukala oko sunca u prošlim eonima, kucajući Neptuna u petlju. Jedan od načina na koji istraživači mogu saznati o događajima koji su se dogodili prije više od četiri i po milijarde godina je proučavanjem trenutne kolekcije ledenih kuglica poznatih kao Kuiperov pojas. Počevši od Neptunove orbite i šireći se odatle, ovi smrznuti objekti već godinama rade svoje, slijepi za većinu planetarnih drama.
(VIDEO) Hubble teleskop snimio daleku egzoplanetu, koje liči na misterioznu “Planetu9”!
(VIDEO) Mars nam je nevjerojatno blizu, nakon njega slijedi još jedno iznenađenje
Da je nešto, prema novim simulacijama iz Nesvornyja, najvjerojatnije Neptun koji je skliznuo prema van na orbiti tek tako oblikovanog oblika – koji pada negdje između savršenog kruga i teže zgnječene elipse. Drugi scenariji jednostavno nisu posložili ovu grupu KBO-a na pravom mjestu s pravim nagibom. Da se Neptun pokrene upravo na taj način, bio bi to ozbiljan trzaj, vjerovatno blizak susret s drugom planetom možda uporedive mase.
Prethodne studije, uključujući i rad Nesvornyja, sugerirale su da je rani Sunčev sistem prvobitno smjestio više gigantskih planeta nego samo Jupiter, Saturn, Uran i Neptun, scenarij koji je najvjerojatnije ako bi sve orbite neko vrijeme nestajale. “Ako imate nestabilnost, znatno je veća vjerojatnost da ćete izgubiti planete nego da zadržite sve četiri”, kaže Kaib. Kada Nesvorny pokrene hipotetičke verzije Sunčevog sistema u simulaciji s trećim ledenim gigantom (pored Urana i Neptuna), sve odgovara. Ako se misteriozni gigant skoro sudari s Neptunom i Neptunova orbita se proteže dok se odmiče, dajući opsegu KBO-a njihovih karakterističnih 10 posto nagiba. Dokazi su posredni, ali sugestivni.
Naučnici oduševljeni najvećom do sada ikada viđenom eksplozijom supernove
“Ovo je nauka”, kaže on. “Stvari nikad ne znate sa sigurnošću, ali to je dovoljno uvjerljivo za mene.” Budući da je Neptun preživio susret, dodatni ledeni div vjerojatno je izbačen iz Sunčevog sistema da bi lutao mrakom Mliječnog puta. Međutim, da nije primio sasvim dovoljan udarac da odleti potpuno slobodan od gravitacije Sunca, možda bi se možda odmorio možda 30 puta dalje od Sunca nego što je danas Neptun – upravo tamo gdje su neki astronomi predviđali neviđenu planetu Devet. Podignuta planeta u simulacijama visi oko pet posto vremena, kaže Kaib, ali to su teško nenadmašne šanse. Bolje razumijevanje mogućih sukoba između mladih planeta, prema Nesvornyu, jednostavno je stvar detaljnijeg mapiranja neometanih vanjskih tokova Sunčevog sistema. Ovaj će zadatak biti glavni cilj za nadolazeću opservatoriju Vera C. Rubin, za koju se očekuje da će započeti sa naučnim radom 2023. godine.
Izvor: popsci.com
Balkantimes.press