Zemlje EU nisu se složile da pošalju mirovni kontingent u Ukrajinu na vanrednom samitu 17. februara u Parizu, prenosi The Moscow Times pozivajući se na izvore Financial Times (FT) i Wall Street Journal (VSJ).
Nemačka, Italija, Poljska i Španija su se izjasnile protiv toga, dok su se Francuska, Velika Britanija i Švedska složile da pošalju svoje mirovnjake.
Nemački kancelar Olaf Šolc napomenuo je da o ovom pitanju ne treba raspravljati dok se ne uspostavi trajni mir, a italijanska premijerka Đorđa Meloni nazvala je slanje trupa „najtežom i najmanje efikasnom“ od mogućih opcija za podršku Ukrajini.
Evropski političari strahuju da će nakon završetka rata Sjedinjene Države prebaciti odgovornost za obezbeđivanje bezbednosti duž linije razgraničenja na EU, što će podrazumevati mnogo više troškova nego što evropske zemlje sada troše na pomoć Kijevu, napominje FT.
Istovremeno, na samitu, Francuska je predložila da pošalje mirovne snage ne na liniju prekida vatre, već u ukrajinsku pozadinu.
U ovom slučaju, evropska vojska će igrati ulogu „snage podrške“ – oni će morati da snabdevaju i obučavaju ukrajinske trupe.
Pre toga, izvori Vašington posta rekli su da bi evropski saveznici Ukrajine mogli da pošalju 25-30 hiljada vojnika u zemlju kako bi sprečili ponovljenu rusku agresiju nakon zaključenja mirovnog sporazuma.
Istovremeno, sagovornici Vašington posta napomenuli su da trupe neće biti raspoređene direktno duž linije kontakta, ali će biti spremne da intervenišu u svakom pokušaju Rusije da nastavi neprijateljstva.
Francuska će dati najveći doprinos kontingentu – 10 hiljada vojnika. Takođe, britanski premijer Kir Starmer javno je objavio svoju spremnost da pošalje trupe u Ukrajinu kako kraj rata ne bi postao „privremena pauza“ pre nego što ruski predsednik Vladimir Putin „ponovo napadne“.
Pre toga, administracija američkog predsednika Donalda Trampa isključila je učešće američkih trupa u mirovnom kontingentu i zatražila od evropskih lidera informacije o tome koliko vojnika i koju vojnu opremu mogu poslati u Ukrajinu.
Zauzvrat, zemlje EU insistiraju na potrebi za američkom podrškom, posebno u oblasti obaveštajnih službi, nadzora i protivvazdušne odbrane za zaštitu trupa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.