Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u petak da je voljan sastati se s grčkim premijerom Kiriakosom Micotakisom pokaže li ovaj “dobru volju” u krizi koja je izbila između dviju zemalja u vezi s istočnim Sredozemljem.
Erdoganova izjava dolazi u trenutku kada je napetost između dviju zemalja na vrhuncu u vezi s istraživanjem plinskih nalazišta u vodama na koje pravo polažu i Turska i Grčka.
Spor je u petak ušao u novu fazu kada je ministarstvo vanjskih poslova u Ankari pozvalo grčkog veleposlanika u Turskoj pošto je grčki list Demokratia objavio naslov u kojemu na turskom kaže Erdoganu da se “gubi”.
“Grčki list je izašao danas s ružnim naslovom koji se odnosi na predsjednika Erdogana. Pozvali smo grčkog veleposlanika”, rekao je novinarima turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
Erdogan je nešto ranije u petak rekao da nema “nikakvog problema s tim da se sastane s grčkim premijerom Micotakisom”.
“No važno je znati o čemu ćemo razgovarati i u kojem opsegu”, dodao je, uvjetujući održavanje takva susreta s pokazivanjem “dobre volje” Atine.
Turski predsjednik je usto rekao da će povratak Oruca Reisa u nedjelju, istraživačkog broda koji je Ankara poslala u istočno Sredozemlje, što je potaknulo napetost s Grčkom, “dati priliku diplomatiji”.
Istraživački brod Oruc Reis odlučno nastavlja misiju na istočnom Mediteranu
Recep Tayyip Erdogan u srijedu je rekao njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da se spor na istočnom Sredozemlju može riješiti pregovorima, ali i da Turska nije dovršila svoja istraživanja na tom području jer je brod Oruc Reis samo otišao na servisiranje. Merkel i Erdogan razgovarali su videovezom, objavilo je tursko predsjedništvo.
Očito misleći na nedavnu posjetu grčke predsjednice otoku Kastellorizu blizu turske granice, Erdogan je pozvao Atinu da “ne pokazuje silu”. “U protivnom možemo i mi pokazati još veću”.
Zabrinutost raste kako se turski brod Oruc Reis približava grčkom ostrvu
Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias koji boravi u posjetu Pragu, rekao je da je njegova zemlja spremna na dijalog s Turskom ako ova “prestane provocirati u regiji”.
EU poziva Tursku da odmah prestane s potragom za nalazištima plina
Napetosti između Turske i Grčke porasle su krajem avgusta kada su dvije zemlje organizirale suparničke vojne vježbe.
Kriza je na dnevnom redu evropskog sastanka na vrhu 24. i 25. septembra u Briselu.
Turkish survey ship returns to port, signalling easing of tensions with Greecehttps://t.co/MuGarX8uU2 pic.twitter.com/KsrDLEi8fZ
— CP24 (@CP24) September 13, 2020
Turski istraživački brod Oruc Reis, napustio istočno Sredozemlje i vratio se u Antaliju
Dendias je u petak pozvao EU da sastavi popis sankcija “koje bi se mogle uvesti Turskoj ako ne prestane sa svojim nezakonitim djelovanjem”.
Koliko su legitimne Turske pretenzije u istočnom Sredozemlju?
Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pomorskom pravu iz 1982. godine, takva je tvrdnja “najprije” opravdana, kaže profesorica Nele Matz-Lück, direktorica Instituta za međunarodno pravo Waltera-Schücking pri Univerzitetu u Kielu. Matz-Lück međutim ukazuje na Francusku koja ima nekoliko malih otoka na jugu Pacifika i u Južnom polarnom moru s ogromnim morskim područjima oko njih. Slično kopnu, “pravi” dakle naseljeni otoci, za razliku od nenaseljenih stijena, mogu zahtijevati ekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ) od 200 nautičkih milja. Međutim, ako se ta zona preklapa s teritorijalnim vodama druge države, tada se dotične države moraju dogovoriti o liniji morske granice u skladu s Međunarodnom konvencijom o pomorskom pravu.
“Nije baš jasno regulirano, kako ovaj sporazum treba izgledati”, dodaje profesorica Matz-Lück. “Kad države postignu sporazum one imaju slobodu u odabiru metode koju će koristiti i rezultata do kojeg će doći. Ako se takav slučaj iznese pred Međunarodni sud o tome bi se trebalo odlučivati u skladu s aspektima pravičnosti.
Grčka i Cipar za sada odbijaju pregovore o pitanju morske granice s Turskom. Oni smatraju da je to već regulirano međunarodnim ugovorima. Upitno je može li se ova pozicija održati. Međutim, ako bi Ankara, Atena i Nikozija odlučile pozvati nezavisnu instituciju kako bi postigle nagodbu, u obzir bi mogao doći Međunarodni sud pravde u Haagu ili Međunarodni arbitražni sud.
Greece hails Turkish survey ship’s return to Mediterranean port as a ‘positive sign’ https://t.co/iG3QS7DtWw pic.twitter.com/IoRHjJvzhW
— FRANCE 24 (@FRANCE24) September 13, 2020
Dok ne padne presuda, prema mišljenju Nele Matz-Lück, moglo bi se “dogovoriti privremeno rješenje koje predviđa zajedničko ekonomsko korištenje (Joint Development) spornih morskih područja bez ikakvih pretenzija i bez utjecaja na kasniji sporazum. Dijelite dobitak sve do momenta kada se, jednog dana, dogovorite i povučete morsku granicu.” U praksi bi, prema mišljenju profesorice Nele Matz-Lück, ovo zajedničko korištenje morskih područja u konačnici moglo postati trajno rješenje, prenosi DW.
Izvor: Agencije/DW/društvene mreže
Balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.