U 117 stranica dokumenata iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti provincije Hubei krije se niz dosad nepoznatih činjenica
Skupina medicinskih radnika s prve linije borbe protiv covida, vjerojatno iscrpljeni, stoje stisnuti tijekom video poziva dok im najmoćniji čovjek Kine diže ruku u znak pozdrava. Deseti je dan veljače, a predsjednik Xi Jinping, koji već tjednima nije viđen u javnosti, obraća se bolničkom osoblju u gradu Wuhanu koje čini sve kako bi suzbilo širenje još uvijek neimenovanog novog koronavirusa, piše Nick Paton Walsh za CNN u velikom tekstu u prvim mjesecima epidemije u Kini.
Iz sigurne sobe udaljene oko 1200 kilometara od epicentra zaraze, Xi je izrazio sućut onima koji su umrli od bolesti. pozvao je na snažniju javnu komunikaciju jer se diljem svijeta pojavila zabrinutost zbog potencijalne prijetnje koju predstavlja nova bolest.
Skupina medicinskih radnika s prve linije borbe protiv covida, vjerojatno iscrpljeni, stoje stisnuti tijekom video poziva dok im najmoćniji čovjek Kine diže ruku u znak pozdrava. Deseti je dan veljače, a predsjednik Xi Jinping, koji već tjednima nije viđen u javnosti, obraća se bolničkom osoblju u gradu Wuhanu koje čini sve kako bi suzbilo širenje još uvijek neimenovanog novog koronavirusa, piše Nick Paton Walsh za CNN u velikom tekstu u prvim mjesecima epidemije u Kini.
Iz sigurne sobe udaljene oko 1200 kilometara od epicentra zaraze, Xi je izrazio sućut onima koji su umrli od bolesti. pozvao je na snažniju javnu komunikaciju jer se diljem svijeta pojavila zabrinutost zbog potencijalne prijetnje koju predstavlja nova bolest.
Istog su dana kineske vlasti izvijestile o 2478 novih slučajeva zaraze koronavirusom, što je povećalo ukupni broj na više od 40.000, s manje od 400 slučajeva izvan kontinentalne Kine.
Ipak, CNN sada otkriva kako službeni dokumenti koji cirkuliraju interno pokazuju da je sve ovo bio samo dio cjelokupne slike.
U izvješću s oznakom “interni dokument, molimo da ostanu povjerljivi”, lokalne zdravstvene vlasti u provinciji Hubei, u kojoj je virus prvi put otkriven, navode ukupno 5918 novootkrivenih slučajeva 10. veljače, više nego dvostruko od službenog javno dostupnog broja potvrđenih slučajeva. Taj je broj podijeljen u brojne potkategorije. Taj veći broj u to vrijeme nikada nije u potpunosti otkriven, čime se pojačava sumnja kako je kineski zdravstveni sustav u vrevi ranih tjedana pandemije umanjivao ozbiljnost krize.
Najznačajnije curenje iz Kine
Zataškani slučajevi zaraze samo su jedna stavka u nizu otkrića koje krije 117 stranica dokumenata iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti provincije Hubei. Dokumenti su sada procurili, njihovu je vjerodostojnost potvrdio CNN, a predstavljaju najznačajnije curenje iz Kine od početka pandemije i pružaju prvi jasan uvid u ono što su i kada znale lokalne vlasti.
Kineska vlada odlučno je odbacila optužbe Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih zemalja da je namjerno prikrivala informacije u vezi s virusom. Međutim, iako dokumenti ne pružaju dokaze o namjernom pokušaju prikrivanja nalaza, oni otkrivaju brojne nedosljednosti u onome što su vlasti vjerovale da se događa i što je otkriveno javnosti.
Dokumenti, koji obuhvaćaju nepotpuno razdoblje između listopada 2019. i travnja ove godine, otkrivaju ono što se čini kao nefleksibilni zdravstveni sustav, ograničen birokracijom i obilježen krutim postupcima koji nisu bili adekvatno pripremljeni za rješavanje zdravstvene krize. Dokumenti otkrivaju jasne pogrešne korake tijekom nekoliko kritičnih trenutaka rane faze pandemije i ukazuju na obrazac institucionalnih propusta.
Kao jedan od najvećih problema iskače sporost kojom su dijagnosticirani lokalni pacijenti s covidom-19. Iako su javnosti svoje djelovanje prikazivale kao učinkovito i transparentno, vlasti u Hubeiju i lokalni zdravstveni službenici zapravo su se oslanjali na neispravne mehanizme ispitivanja i izvještavanja.
Tako u jednom izvješću s početka ožujka stoji kako je prosječno vrijeme od pojave simptoma do potvrđene dijagnoze bilo 23,3 dana, a to dugačko razdolje otežalo je, po mišljenju stručnjaka, praćenje bolesti, a samim time i borbu protiv nje.
Čitav niz grešaka
Kina je odlučno branila svoje postupanje na samim počecima pandemije. Na konferenciji za novinare 7. lipnja, kinesko Državno vijeće objavilo je Bijelu knjigu rekavši da je kineska vlada uvijek objavljivala informacije u vezi s epidemijom na “pravodoban, otvoren i transparentan način”.
– Ulažući sveobuhvatan napor da zaustavi virus, Kina je također djelovala s osjećajem odgovornosti prema čovječanstvu, svom narodu, potomstvu i međunarodnoj zajednici. Pružila je informacije o covidu-19 u potpunosti profesionalno i učinkovito. Tako je redovito objavljivala mjerodavne i detaljne informacije što je prije moguće, učinkovito reagirajući na zabrinutost javnosti i gradeći javni konsenzus, stoji u Bijeloj knjizi.
CNN je kontaktirao kinesko ministarstvo vanjskih poslova i Nacionalno zdravstveno povjerenstvo, kao i zdravstveno povjerenstvo u Hubeiju, koje nadzire pokrajinski zavod za kontrolu bolesti, kako bi komentirali otkrića iz dokumenata, ali nije dobio odgovor.
Zdravstveni stručnjaci rekli su da su dokumenti otkrili zašto je bilo važno ono što je Kina znala u prvim mjesecima.
– Bilo je jasno da su pogriješili. I tu se nije radilo samo o pogreškama koje se događaju kada imate posla s novim virusom, već i birokratske i politički motivirane greške u načinu na koji su vodili krizu, rekao je Yanzhong Huang, stariji suradnik za globalno zdravstvo Vijeća za vanjske odnose koji je opširno pisao o javnom zdravstvu u Kini.
– To je imalo globalne posljedice. Nikad ne možete jamčiti stopostotnu transparentnost. Ne radi se samo o namjernom zataškavanju, sputavaju vas i tehnologija i drugi problemi s novim virusom. Ali čak i da su bili potpuno transparentni, to ne bi primijenilo stav Trumpove administracije koja je umanjivala ozbiljnost krize. Razvoj krize u pandemiju vjerojatno ne bi bio zaustavljen, kaže Huang.
Godišnjica prvog potvrđenog pacijenta
Sudeći po studiji objavljenoj u medicinskom časopisu Lancet, upravo se danas obilježava godina dana otkako je prvi potvrđeni pacijent pokazao simptome covida-19 u Wuhanu. Paralelno s prvim slučajem oboljenja od covida, povjerljivi dokumenti pokazuju da se odvijala još jedna zdravstvena kriza – provincija Hubei se suočavala sa značajnom epidemijom gripe. Porast slučajeva bio je čak 20 puta veći od razine zabilježene prethodne godine čime je stavljen dodatni teret na ionako opterećeni zdravstveni sustav.
“Epidemija gripe”, kako su navodili stručnjaci u dokumentima, nije bila prisutna samo u Wuhanu u prosincu, već je najveća bila u susjednim gradovima Yichangu i Xianningu. Još uvijek ostaje nejasno kakav je utjecaj ili povezanost ‘šiljak’ virusa gripe imao s izbijanjem pandemije covida-19. I dok u dokumentima nema nagađanja da su dvije krize povezane, informacije o veličini ‘šiljka’ virusa gripe u Hubeiju još uvijek nisu objavljene u javnosti.
Otkrića koja su procurila dolaze u jeku jačanja pritiska SAD-a i Europske unije na Kinu da u potpunosti surađuje s WHO-om o podrijetlu virusa koji se od tada proširio u svaki kutak svijeta, zarazivši više od 60 milijuna i ubivši 1,46 milijuna ljudi.
No, do sada je pristup međunarodnih stručnjaka medicinskim evidencijama bolnica i sirovim podacima u Hubeiju bio ograničen, a WHO je prošlog tjedna rekao da su dobili “uvjeravanja kineskih kolega iz vlade da će putovanje na teren biti odobreno kao njihove istrage”.
Tajne dokumente CNN-u je predočili zviždači koji su željeli ostati anonimni. Riječ je o ljudima koji rade unutar kineskog zdravstvenog sustava i tvrde da su patrioti motivirani da otkriju skrivenu istinu i time odaju počast kolegama koji su također progovorili. CNN kaže kako je nejasno kako su dokumenti pribavljeni i zašto su odabrani određeni papiri.
Autentičan sadržaj
Dokumente je provjerilo šest neovisnih stručnjaka koji su u CNN-ovo ime ispitali autentičnost njihovog sadržaja. Jedan stručnjak koji gaji bliske veze s Kinom izvijestio je da je vidio neke od izvještaja tijekom povjerljivog istraživanja početkom ove godine. Europski sigurnosni dužnosnik sa znanjem kineskih internih dokumenata i procedura također je CNN-u potvrdio da su spisi izvorni.
Metapodaci iz dokumenata koje je CNN vidio sadrže imena službenika zavoda za kontrolu bolesti kao modifikatora i autora. Datumi izrade metapodataka usklađeni su sa sadržajem dokumenata. Provedena je i digitalna forenzička analiza kako bi se testirao njihov računalni kod prema navodnom podrijetlu.
Sarah Morris, iz Odjela za digitalnu forenziku na britanskom sveučilištu Cranfield, rekla je da nema dokaza da su podaci neovlašteno pribavljeni ili da su obmanjujući.
Dodala je da starije datoteke izgledaju kao da su se više puta upotrebljavale tijekom dužeg vremenskog razdoblja. – Gotovo je poput mini sustava datoteka, rekla je. – Dakle, ima puno mjesta za izbrisane stvari, za stare stvari. To je stvarno dobar znak [autentičnosti], poručila je Morris.
Dokumenti pokazuju širok raspon podataka o dva određena dana, 10. veljače i 7. ožujka, što je često u suprotnosti s onim što su službenici tada javno rekli. Ta je razlika vjerojatno posljedica kombinacije vrlo nefunkcionalnog sustava izvještavanja i instinkta za suzbijanjem loših vijesti, rekli su analitičari. Ti dokumenti pokazuju puni opseg onoga što su službenici znali, ali odlučili su da se ne objavi u javnosti.
Dana 10. veljače, kada je Kina izvijestila o 2478 novih slučajeva širom zemlje, dokumenti pokazuju kako je Hubeijem zapravo cirkuliralo ukupno 5918 novih slučajeva. Interni broj podijeljen je u potkategorije, pružajući uvid u metodologiju obrađivanja podataka u Hubeiju u to vrijeme.
“Potvrđeni slučajevi” broje 2.345, “klinički dijagnosticirani slučajevi” 1.772 i “sumnjivi slučajevi” 1.796.
Haotična situacija
Strogi i ograničavajući kriteriji doveli su u konačnici do zavaravajućih podataka, smatraju analitičari. – Mnogo sumnjivih slučajeva trebalo je biti uključeno u potvrđene slučajeve, rekao je Huang iz Vijeća za vanjske odnose, koji je pregledao dokumente i utvrdio da su autentični.
– Brojevi koje su davali bili su konzervativni i to odražava koliko je situacija bila zbunjujuća, složena i kaotična, dodao je.
Tog mjeseca službenici u Hubeiju predstavili su dnevni broj “potvrđenih slučajeva”, a zatim su u svoje izjave kasnije uključili “sumnjive slučajeve”, ne navodeći broj teško bolesnih pacijenata kojima su liječnici dijagnosticirali “kliničku dijagnozu”.
Često bi se na nacionalnoj razini objavljivali novi “potvrđeni” slučajevi i tekući podaci za čitavu pandemiju “sumnjivih slučajeva”, a također su, čini se, dodani i “klinički dijagnosticirani”. Ova široka upotreba pojma “sumnjivi slučajevi” učinkovito je umanjila značaj pacijenata za koje su liječnici utvrdili da su zaraženi.
William Schaffner, profesor zaraznih bolesti sa Sveučilišta Vanderbilt, rekao je da je kineski pristup konzervativan, a da bi podaci “bili predstavljeni na drugačiji način da su američki epidemiolozi bili tamo da pomognu”.
Kaže kako mu se čini da su kineski dužnosnici zapravo u svakom trenutku umanjivali utjecaj pandemije. – Uključivanje pacijenata za koje se sumnjalo da su zaraženi očito bi povećalo razmjere izbijanja zaraze i dalo bi ispravniji pogled na zarazu i njezinu veličinu, rekao je Schaffner.
Protokolima za dijagnozu koronavirusa, koje je krajem siječnja objavilo Kinesko nacionalno zdravstveno povjerenstvo, liječnicima je naloženo da slučaj označe “sumnjivim” ako je pacijent imao kontakt s poznatim slučajevima i simptomima vrućice i upale pluća te da slučaj podignu na “klinički dijagnosticiranu”ako su ti simptomi potvrđeni RTG ili CT pretragom. Slučaj bi se “potvrdio” samo ako se PCR ili testovi genetskog sekvenciranja vrate pozitivni.
Ili nakovanj ili pojas za spašavanje
Andrew Mertha, direktor Kineskog studijskog programa na Sveučilištu John Hopkins, rekao je da su dužnosnici možda nižim brojevima htjeli prikriti nedovoljno financiranje i pripremljenost u lokalnim zdravstvenim tijelima poput provincijskog centra za kontrolu bolesti.
Prema Merthi, čini se da su dokumenti, koje je pregledavao i smatrao autentičnima, organizirani tako da višim dužnosnicima omogućuju da na cijelu situaciju gledaju iz kojeg god kuta žele.
– Dajete im sve mogućnosti bez da nekoga dovodite u izričito neugodan položaj, dajući im da izaberu ili nakovanj ili pojas za spašavanje, rekao je.
Kineski dužnosnici ubrzo su poboljšali sustav izvještavanja, smjestivši “klinički dijagnosticirane” slučajeve u kategoriju “potvrđenih” do sredine veljače. Tada su s položaja uklonjeni i najviši zdravstveni i provincijski dužnosnici u Hubeiju, koji bi u konačnici bili odgovorni za izvještavanje.
Nadalje, šire i poboljšano testiranje značilo je da se “sumnjivi” slučajevi mogu brže razjasniti i manje prikazivati u izvješćivanju. Zasebno, kineski dijagnostički kriteriji kritizirani su od strane zdravstvenih stručnjaka zbog njihove kontinuirane, javne odluke da se ne računaju asimptomatski slučajevi.
Broj preminulih osoba naveden u dokumentima otkriva najveća odstupanja. Ukupan broj preminulih u Hubeiju od početka pandemije do 7. ožujka iznosio je 2986, no u internom izvješću bio je dosta veći – 3456 (uključujući 2.675 potvrđenih smrtnih slučajeva, 647 “klinički dijagnosticiranih” smrtnih slučajeva i 126 “sumnjivih” smrtnih slučajeva).
Dali Yang, koji je opsežno proučavao podrijetlo izbijanja pandemije, rekao je da su u veljači brojevi “još uvijek važni zbog globalne percepcije”.
– Oni su se još nadali da će sve biti kao i 2003. godine i da će poput SARS-a biti suzbijen te će se sve vratiti u normalu, dodao je Yang, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Chicagu.
Ukazao je na razgovor predsjednika Trumpa i Xija od 7. veljače. – Mislim da je to ujedno i (željeni) dojam koji je Trump stekao – da će ovo nestati, analizira Yang.
Iako Kina nikada nije otkrila ukupan broj slučajeva covida-19 u 2019. godini, čini se da grafikon u jednom dokumentu sugerira da je otkriven mnogo veći broj. U donjem lijevom stupcu grafikona s oznakom 2019. čini se da broj “potvrđenih slučajeva” i “klinički dijagnosticiranih” slučajeva doseže broj 200. Dokumenti u koje je CNN imao uvid se ne razrađuju dalje.
Do danas su najjasniji pokazatelji koliko je slučajeva otkriveno u 2019. godini “44 slučaja upale pluća nepoznate etiologije (nepoznati uzrok)” o kojima su kineske vlasti izvijestile WHO u izvješću o pandemiji za razdoblje do 3. siječnja 2020. godine.
Netočni rezultati testiranja
Testiranja su od početka bila netočna, navodi se u dokumentima, i dovela su do sustava izvještavanja s višetjednim kašnjenjima u dijagnosticiranju novih slučajeva. Stručnjaci su rekli kako to znači da je većina dnevnih podataka na kojima su se temeljili vladini odgovori na pandemiju bili netočni.
Jedan od dokumenata, od 10. siječnja, otkriva kako je tijekom provjere objekata za testiranje utvrđeno da su kompleti za testiranje SARS-a, koji su se koristili za dijagnosticiranje novog virusa, neučinkoviti i redovito daju lažne rezultate.
Visoka stopa lažno negativnih rezultata otkrila je niz problema koje je Kina u tjednima koji su uslijedili. Prema izvještajima u kineskim državnim medijima početkom veljače, zdravstveni stručnjaci u Hubeiju izrazili su frustraciju zbog točnosti testova zasnovanih na nukleinskim kiselinama. Ti testovi djeluju otkrivanjem genetskog koda virusa i smatralo se da su učinkovitiji u otkrivanju infekcije, posebno u ranim fazama.
Međutim, ispitivanja provedena u to vrijeme rezultirala su sa samo 30 do 50% pozitivne stope među već potvrđenim slučajevima, prema dužnosnicima citiranim u državnim medijima. Kako bi izbjegli “lažno negativne” rezultate, zdravstveni službenici počeli su više puta testirati sumnjive slučajeve.
Početkom veljače, laboratoriji u Hubeiju imali su kapacitet testirati više od 10.000 ljudi dnevno, prema izvještajima državnih medija. Kako bi se nosili s velikom količinom, dužnosnici su odlučili započeti s uključivanjem drugih metoda kliničke dijagnoze, poput CT pretraga. To je dovelo do stvaranja kategorije koja se interno naziva “klinički dijagnosticirani slučajevi”. Tek sredinom veljače klinički dijagnosticirani slučajevi dodani su potvrđenim slučajeva.
Druga i ipak ozbiljnija pitanja koja su zabilježena u dokumentima pokrenuli su zdravstveni stručnjaci.
U prvim mjesecima pandemije, prosječno vrijeme potrebno za obradu slučaja – od pacijenta koji je imao simptome do potvrđene dijagnoze bilo je 23,3 dana.
Stalno odgađanje vjerojatno bi znatno otežalo usmjeravanje javnozdravstvenih intervencija, rekao je dr. Amesh Adalja iz Centra za zdravstvenu sigurnost Johns Hopkins.
– Gledate podatke stare tri tjedna i pokušavate donijeti odluku za danas, rekao je.
Izvještaj napominje da se do 7. ožujka sustav znatno poboljšao, a više od 80% novih potvrđenih slučajeva dijagnosticiranih tog dana zabilježeno je u sustavu istog dana.
Više stručnjaka opisalo je spomenuto kašnjenje u dostavi podataka kao iznimno, čak i kada bi se početne poteškoće uzele u obzir.
– To dodatno objašnjava zašto su neki brojevi iz viših razina vlasti vjerojatno bili isključeni, rekao je Schaffner sa sveučilišta Vanderbilt.
– U Sjedinjenim Državama, Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj uvijek postoji zaostajanje. Ne znate trenutno. Ali 23 dana je dugo, ističe.