Nacionalizam dolazi iz neznanja

Kampanja mladih lidera Instituta za napredno liderstvo u politici iz šest političkih partija

Prelević: Kad nam novčanici budu deblji i puniji, biće i sve deblja koža na koju udaraju kako bi iz nas izvukli nacionalizam

Krivokapić: Treba uvijek da težimo da budemo ljudi, da poštujemo jedni druge, da izgrađujemo ličnost na nekim čvrstim osnovama i uvijek osjećamo mir u sebi.

Nacionalizam dolazi iz neznanja i needukovanosti i predstavlja atak na svakog čovjeka u državi. Najbolji način da se usprotivi ovoj pojavi je da se poboljša ekonomski standard građana, te da se mladima pošalje poruka da nacionalizam nije u trendu – ocijenili su u razgovoru za Pobjedu alumnisti Instituta za napredno liderstvo u politici, učesnici projekta „Jede li se nacionalizam?“ Nina Krivokapić i Aleksa Prelević.

Krivokapić je magistar političkih nauka i u programu predstavlja Građanski pokret URA, dok je Prelević predsjednik Omladine i član Glavnog odbora Socijaldemokrata Glavnog grada.

Oni su sa kolegama alumnistima iz Demokratske partije socijalista, Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke i Socijaldemokratske partije osmislili kampanju kojom žele ukazati da smo u pogledu identiteta prevashodno svi ljudi, a da se na to grade svi ostali identiteti.

Ljudskost

Jedan od ciljeva kampanje je kreiranje nove politike identiteta koja bi bila postavljena značajno šire, „individualistički“, i ne bi bila bazirana na traumama iz prošlosti.

Krivokapić objašnjava da to znači da su se oni kao mladi ljudi okupili, možda ideološki potpuno suprotno okrenuti sa različitim gledištima kako ovaj svijet i naša država treba da izgledaju, zabrinuti zbog situacije u zemlji i društvu.

– Naš koncept je baziran na individualističkim osnovama u smislu da se oslobodimo prvenstveno identiteta nacionalističkog, već da ljudski identitet bude prioritet i ono što je Sokrat govorio: „Najvažniji identitet čovjeka je čovjekova duša“ – istakla je Krivokapić.

Svjesna je toga, kako je rekla, da nacionalni identitet igra veliku ulogu u emocijama ljudi, ali su oni okrenuti ka čovjeku i njegovoj unutrašnjoj ljepoti.

Njen kolega Prelević dodaje da identitet posmatra u građanskom konceptu, o kom, ocjenjuje, svi govore a jako malo se vidi na djelu.

– On je srž oko kojeg mora da se gradi sva ostala politika. Samo na taj način i naša ekonomija i naša politika i razmišljanje može da se unaprijedi. Nacionalistička priča u Crnoj Gori je izvedena iz proporcija, odnosno nacionalizam najviše vidimo na društvenim mrežama i kod pojedinaca. Nažalost, to je bučnije, više se čuje od onog kulturnog, građanskog dijela Crne Gore. Nacionalizam kao takav dolazi iz neznanja i needukovanosti – smatra Prelević.

Krivokapić dodaje da nacionalizam dolazi i iz nedostatka emocionalne inteligencije, dodajući da je jako lako manipulisati emocijama ljudi.

Standard

Prelević smatra da je došlo vrijeme da strastveno debatujemo o ekonomskim temama.

– Da debatujemo o tome koji park i na koji način treba uraditi, o tome kako treba da sačuvamo i nadogradimo prirodne ljepote našeg grada i naše države, da debatujemo o stvarima koje su nažalost zapostavljene. Svi imamo neka rješenja, ali nažalost od glasne buke nacionalizma ne mogu da se čuju. Zaslijepljeni smo slikom koja nije prava ni ove države ni građana – naglasio je Prelević.

Na pitanje da li je moguće sada govoriti o građanskom identitetu, ako je nacionalni u fokusu, oboje odgovaraju potvrdno.

– Svako od nas je čovjek prvenstveno, svi imamo potrebu da pomognemo i ponudimo ljubav, zaštitu, te da budemo dobri i solidarni – odgovorila je Krivokapić.

Možda se to, kako je opisala, sada ne vidi zato što ljudi „udaraju“ jedni druge tamo gdje je „najtanje“, gdje su ljudi emocionalno vezani i gdje ne postoji emocionalna inteligencija da osmjehom i ljubavlju odgovorimo, nego imamo potrebu da vratimo istom mjerom.

– Trebalo bi da povedemo računa o tome kako da reagujemo na napade, a kad je više onih koji građanski djelaju i ljudski, manje će biti nacionalizma i šovinizma koji je vidljiv – ocijenila je Krivokapić.

Njen kolega dodaje da je jasno da građanski identitet postoji.

– Nalazi se u svakome ko je spreman da napravi kompromis, da sjedne i razgovara i da to radi otvorenog uma i srca. Vidjeli smo na mnogim, bitnim primjerima kako se brzo u jedan ili dva dana ujedinimo da bismo riješili nešto što je trenutno problem u državi. Mislim da na taj način možemo da riješimo mnoge probleme – ističe Prelević.

Smatra i da kad nam novčanici budu deblji i puniji, biće i sve deblja koža na koju udaraju kako bi iz nas izvukli nacionalizam, te da su zato, uzimajući u obzir ekonomsko stanje, one podjele koje vidimo u društvu – vještačke i trenutne.

Krivokapić dodaje da su alumnisti svi različiti, sa različitim identitetima, ali da jedni druge prihvataju i razumiju.

– Ono što nemamo u sebi pronalazimo u drugima i u tome je ljepota – naglasila je naša sagovornica.

Trendovi

Krivokapić ocjenjuje i da živimo u multikulturalnom društvu, ali ne i u interkulturalnom. Komentarišući, iz tog ugla, istraživanja koja pokazuju da je etnička distanca među mladima sve veća ona kaže da se identitet počinje graditi u porodici.

– Ako roditelji imaju neke negativne emocije ili loša djelovanja pred djecom kad su u pitanju nacionalističke teme, naravno da će dijete da poprimi sve to i da brani taj svoj identitet iz kuće – smatra Krivokapić.

Optimistična je da se to može i promijeniti.

Njen kolega Prelević dodaje da mlađe generacije, osim onoga što nauče u porodici, kupe znanja i iz savremenih trendova, odnosno onoga što je „in“.

– Najbolji način da se liječe te neke rane koje su ponesene iz porodice a koje se odnose na nacionalizam je u društvu, odnosno da bude jasno da to nije „in“, da nije u trendu i čim nije takvo mnogo manje ljudi će to ispoljavati – smatra Prelević.

Krivokapić dodaje da treba da ostavimo iza sebe nešto što će biti lično naš pečat, što ćemo mi nadograđivati na naslijeđeni nacionalni ili vjerski identitet.

Konsenzus

Na pitanje kako postići konsenzus za stvari koje dijele građane Crne Gore, poput pitanja genocida u Srebrenici koje segment društva relativizuje, naša sagovornica je rekla da oni ne žive u prošlosti, pa ni u budućnosti, nego u ovom trenutku i šta sada mogu promijeniti da svima bude lijepo.

– Ne treba da se vraćamo, niti da naše umove umaramo pitanjima šta se desilo devedesetih ili prije toga. Niti smo tada živjeli niti to osjetili na svojoj koži i samo bismo otvorili rane ljudima koji su to preživjeli i proživjeli – rekla je Krivokapić.

Prelević dodaje da oni samo poštuju osnovne ljudske i moralne principe.

– Mi nismo istoričari. Došlo je vrijeme da se u ovoj državi stručnjacima prepuste stručne stvari. Ako su istoričari stručnjaci za istoriju, onda oni treba na jednom naučnom skupu da rasprave stvari koje nas dijele i da daju jedan konačan odgovor. To je njihov posao, a naš posao je da postupamo po nekim principima osnovne kulture – smatra Prelević.

Za njega je osnovna kultura da poštuje svog sagovornika, njegovo ime i prezime, njegovu vjeroispovijest i njegovo mišljenje.

Krivokapić dodaje da razlike među ljudima treba da su čar i ljepota, te da je potenciranje nacionalizma u Crnoj Gori „atak na svakog čovjeka“.

– Treba uvijek da težimo da budemo ljudi, da poštujemo jedni druge, da izgrađujemo ličnost na nekim čvrstim osnovama i uvijek osjećamo mir u sebi – zaključila je Krivokapić.

Otvoreni za saradnju

Prelević je istakao da su, s obzirom na to da u projektu učestvuju predstavnici šest partija, vlasti i opozcije, sigurno imali puno dnevnopolitičkih tema, ali su to sve ostavili po strani i našli zajedničku osnovu na kojoj će da grade.

– Dobili smo i podršku i organa i predsjednika partije, što znači da smo došli do nečega do čega do sada nijedan predstavnik mladih nije došao u Crnoj Gori – ističe Prelević.

Krivokapić objašnjava da su oni kao alumnisti Instituta za napredno liderstvo u politici pokrenuli kampanju, ali da su otvoreni za svakog ko želi da se priključi.

Ironijom do suštine

Govoreći o vizualima za kampanju, Krivokapić je objasnila da se radi o ironiji, odnosno da se kroz humor prikaže određena situacija.

– Istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta lani je pokazalo da 47 odsto ljudi navodi ekonomske probleme kao krucijalne u državi i društvu. Htjeli smo kroz ironačin način da upitamo: Pa da li nas nacionalizam onda hrani, da li puni džepove? On nas možda drži sitim u trenutku kad želimo da se nadglasamo sa nekim, pokažemo da je naš identitet veći od nečijeg, ali šta smo s tim postigli? Niti je ostavio sitost, niti učinkovist – naglasila je naša sagovornica.