OPASNOSTI NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Mnogi su preminuli nakon što su pili metanol ili sredstva za čišćenje na bazi alkohola pogrešno vjerujući da ti proizvodi štite odnosno liječe od virusa.
U prva tri mjeseca ove godine najmanje je 800 ljudi širom svijeta umrlo zbog dezinformacija o koronavirusu, objavili su naučnici.
Prema rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu “American Journal of Tropical Medicine and Hygiene” oko 5800 ljudi hospitalizovano je zbog posljedica vjerovanja u lažne informacije na društvenim mrežama, prenosi BBC.
Pili metanol ili sredstva za čišćenje na bazi alkohola
Mnogi su preminuli nakon što su pili metanol ili sredstva za čišćenje na bazi alkohola pogrešno vjerujući da ti proizvodi štite odnosno liječe od virusa.
Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da se epidemija lažnih vijesti odnosno “infodemija” povezana s Covidom-19 širi jednako brzo kao i sam virus, a teorije zavjere, glasine i stigmatizacija u društvu oboljelih doprinijeli su smrti i povredama ljudi.
Mnoge su žrtve slijedile savjete koji su nalikovali vjerodostojnim zdravstvenim savjetima – poput toga da se konzumiraju velike količine luka i gutaju velike količine vitamina kao način sprečavanja zaraze, navode autori studije. Drugi su konzumirali napitke poput kravljeg urina, prenosi Hina.
Takvo ponašanje moglo je imati ozbiljne posljedice po zdravlje tih ljudi, upozorili su naučnici.
Oni zaključuju da je na međunarodnim tijelima, vladama i društvenim mrežama da se bore protiv epidemije lažnih informacija.
Tehnološke firme koje upravljaju društvenim mrežama izložene su kritikama da sporo i nedostatno reaguju na taj problem, a i zakonodavna tijela spora su u regulisanju odgovornosti za širenje lažnih vijesti.
Prema istraživanju koje je proveo BBC pronađene su veze između dezinformacija o virusu i napada, paleža ili smrti.
Glasine s interneta u Indiji dovele do napada, u Iranu do masovnih trovanja
Glasine koje su se širile internetom u Indiji dovele su do napada rulje na žrtve ili masovnih trovanja u Iranu.
Telekomunikacijski inženjeri doživjeli su prijetnje i napadani su, a telefonski stupovi zapaljeni su zbog teorija zavjere koje se šire internetom.
Društvene mreže omogućile su prevarantima da iskoriste pandemiju prodajući neučinkovita sredstva protiv virusa pa su ljudi uplaćivali novac za “čudesne mineralne preparate”, a dobivali razvodnjeni izbjeljivač.
S približavanjem dana kad će se pojaviti na tržištu prva vakcina protiv koronavirusa koji uzrokuje Kovid-19 protivnici vakcinacije mogli bi putem društvenih mreža uvjeravati ljude da se ne vakcinišu.
Koristi od vakcinacije mogle bi biti potkopane dezinformacijama, upozoravaju ljekari.
Uprkos tome što društvene mreže sada uklanjanju ili označavaju kao netačne sve dezinformacije o koronavirusu, nedavna anketa u SAD-u pokazala je da 28 posto Amerikanaca vjeruje da američki milijarder Bil Gejts želi uz pomoć vakcina u ljude usaditi mikročipove.
Vijesti.me/Balkantimes.press