Nove američke sankcije protiv ruske nafte nametnute u poslednjim danima administracije Džozefa Bajdena, koštaće rusku ekonomiju desetine milijardi dolara izgubljenih prihoda od izvoza i dovesti do povećanja kursa dolara iznad 130 rubalja.
Ovu prognozu dao je Centar za makroekonomsku analizu i predviđanje (CMASF), organizacija bliska ruskoj vladi, na čijem je čelu brat ministra odbrane Andreja Belousova, prenosi Moskovski tajms (The Moscow Times).
Prema proračunima CMASF-a, zbog pooštravanja sankcija, koje su pogodile Gazprom Neft i Surgutneftegaz, kao i preko 180 tankera flote „u senci“, priliv deviza u Rusiju u naredne tri godine smanjiće se za 156 milijardi dolara.
Ekonomija će, prema mišljenju stručnjaka centra, izgubiti 47 milijardi dolara tokom ove 2025, 57 milijardi dolara u 2026. i 52 milijarde dolara u 2027. godini zbog smanjenja izvoza nafte i naftnih derivata.
To će, pak, dovesti do dodatne devalvacije rublje: prosečni kurs dolara će porasti na 108,3 rubalja ove godine, 124,9 rubalja u 2026. i 132,2 rubalja u 2027. godini.
Da nema najnovijih sankcija, prema CMASF-u, dolar bi ove godine vredeo 99,2 rubalja, sledeće godine 105,7 rubalja i 109,4 rubalja za godinu dana. Tako će nove mere protiv ruske nafte za tri godine smanjiti rusku valutu za 23 rubalja za tri godine.
„Zahvaljujući ubrzanoj amortizaciji rublje, stopa inflacije će se povećati“, piše CMASF. Stopa rasta cena će ove godine premašiti scenario bez sankcija za 1 posto ove godine, za 0,6 odsto u 2026. i 0,2 odsto u 2027. godini.
Zbog ubrzanja inflacije, ruski građani će izgubiti 0,9 odsto svojih prihoda u realnom izrazu, biće primorani da smanje potrošnju za 1,3 odsto, a kupovinu roba u maloprodaji za 1,5 odsto. U celini, ekonomija će izgubiti 0,7 odsto BDP-a, ili 1,4 triliona rubalja u prevodu na obim BDP-a za 2024. godinu, stoji u procenama CMAPK-a.
Rizici pogoršanja spoljnog ekonomskog okruženja za rusku ekonomiju „znatno su porasli“, ističu stručnjaci centra u svom izveštaju. Pored samih sankcija, SAD pojačavaju uticaj na posrednike kako bi oni poštovali restriktivne mere.
Takođe, predsednik SAD Donald Tramp „najavio je značajno povećanje proizvodnje nafte u SAD, što bi moglo negativno uticati na cene nafte na svetskim tržištima“, navodi CMAPK.
Prema procenama Alfa-banke, zbog novih sankcija, Rusija bi mogla da ostane bez oko 800 hiljada barela dnevnog izvoza nafte, ili otprilike trećine svih količina koje se izvoz naftnim tankerima iz morskih luka.
Za budžet to bi značilo gubitak od 1 odsto BDP-a prihoda, kako je ranije procenio naučni saradnik nemačkog Instituta za međunarodne bezbednosne probleme Janis Kluge.
U novčanom izrazu, budžet bi mogao da izgubi oko dva triliona rubalja, ili 18 odsto od naftno-gasnih prihoda koje je Ministarstvo finansija planiralo za ovu godinu (10,9 triliona rubalja).
U poslednje sankcije koje je uveo Bajden, našla su se i dva ključna ruska naftno-prerađivačka postrojenja (Omsko i Moskovsko), operator vodećeg projekta „Rosnjefta“ „Vostok Oil“, strukture projekta „Baltički LNG“, dva LNG postrojenja „Gazproma“ na Baltičkom moru, 30 naftno-servisnih kompanija, kao i 6 top-menadžera ruske naftno-gasne industrije.
Broj brodova „flote u senci“ pod zapadnim sankcijama premašio je 270. Na „crnim listama“, prema podacima S&P Global, našli su se tankeri koji su prevozili polovinu morskog izvoza nafte iz Rusije, ili 1,5 miliona barela dnevno — oko milion u Kinu i oko 500 hiljada u Indiju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.