Meditacija i usredotočena svjesnost više su od puke razonode za Mariu Goreti Sales, profesoricu Odsjeka za kemijsko inženjerstvo na Sveučilištu u Coimbri u Portugalu. Uvjerena je da su te prakse ključne za razumijevanje toga kako i kada se tijelo razbolijeva.
Sales je koordinatorica istraživačke skupine BioMark Sensor Research Sveučilišta u Coimbri koja razvija napredne senzorske tehnologije za primjenu u zdravstvu, zaštiti okoliša i sigurnosti hrane.
POGLEDAJTE VIDEO:
01:52
Sreća
Opće je prihvaćeno da meditacija blagotvorno utječe na tijelo i um, od smanjenja stresa do poboljšavanja kardiovaskularnog zdravlja. Međutim, biokemijski mehanizmi na kojima se temelji ta veza između uma i tijela još nisu razjašnjeni. Za profesoricu Sales to je zanimljiv izazov.
Stanična komunikacija
Od 2015. do 2018. Sales je organizirala sesije meditacije za svoj tim, a rezultat je na nju ostavio snažan dojam. „Svi su bili usredotočeniji na svoj rad i postizanje rezultata, a pozornost im nisu odvlačile male brige“, rekla je.
Otprilike u isto vrijeme udubila se u znanstvenu literaturu o izvanstaničnim vezikulama, malim česticama koje prenose informacije između stanica u tijelu. Očarala ju je njihova sposobnost da prijeđu krvno-moždanu granicu, membranu koja nam štiti mozak.
„Mogu li izvanstanične vezikule biti ta karika koja nedostaje?“, pitala se.
Navedeno pitanje potaknulo ju je da okupi višenacionalni tim stručnjaka radi dubljeg istraživanja te teme u sklopu petogodišnjeg istraživačkog projekta pod nazivom MindGAP, koji se provodio od 2019. do 2024. Zahvaljujući financijskoj podršci EU-a, projekt je okupio istraživače sa Sveučilišta u Coimbri, Sveučilišta Linnaeus u Švedskoj, Sveučilišta u Ouluu u Finskoj te istraživače s Portugalskog instituta za onkologiju i iz VTT tehničkog istraživačkog centra Finske.
Cilj im je bio istražiti biokemijske veze između mozga i tijela, s osobitim naglaskom na istraživanje uloge izvanstaničnih vezikula, te osmisliti nove alate za praćenje zdravlja.
Istraživači projekta MindGAP htjeli su ostvariti dva velika cilja. Kao prvo, analiziranjem izvanstaničnih vezikula osoba koje su preboljele rak, a koje su prakticirale meditaciju, istraživači su htjeli ustanoviti utjecajne čimbenike povezane s meditacijom.
Kao drugo, planirali su razviti uređaj koji bi mogao brzo pratiti te izvanstanične vezikule i otkriti potencijalne biomarkere zdravlja – mjerljive pokazatelje – koji bi omogućili predviđanje pojave procesa bolesti u tijelu.
Mjerenje utjecaja meditacije
Istraživači su organizirali veliko ispitivanje za proučavanje plazme osoba koje su preboljele rak, uspoređujući plazmu onih koji redovito prakticiraju meditaciju i onih koji je ne prakticiraju.
Zahvaljujući tom ispitivanju uspjeli su otkriti sedam molekula mikro RNA u izvanstaničnim vezikulama koje bi mogle biti povezane s prakticiranjem meditacije. Molekule mikro RNA maleni su dijelovi genetičkog materijala koji utječu na ekspresiju gena u stanicama.
Ta su otkrića značajna jer upućuju na put kojim meditacija možda utječe na staničnu komunikaciju na način koji promiče cjelokupno zdravlje.
Najnovija istraživanja govore u prilog tom konceptu, a pokazuju da prakticiranje usredotočene svjesnosti može smanjiti upalu i potaknuti obnovu stanica, što je ključno za održavanje dugoročnog zdravlja.
Nažalost, pandemija bolesti COVID-19 prekinula je kliničko ispitivanje, a sesije meditacije morale su se održavati putem interneta. Stoga su potrebna daljnja istraživanja kako bi se ustanovila klinička relevantnost otkrivenih biomarkera.
Revolucionarni uređaj
Članovi istraživačkog tima ipak su uspjeli postići nevjerojatan napredak: razvili su uređaj koji može otkriti poruke izvanstaničnih vezikula u krvi. Koristeći se plastičnim antitijelima, istraživači su osmislili jednokratne uloške, velike otprilike kao kreditna kartica, koji mogu izolirati i analizirati izvanstanične vezikule iz uzoraka krvi.
Plastična antitijela sintetički su materijali na bazi polimera osmišljeni za oponašanje funkcije i značajki prirodnih antitijela. Ta se plastična antitijela izrađuju s pomoću tehnike koja se naziva molekulsko tiskanje, a radi se o oblikovanju polimera sa specifičnim šupljinama koje odgovaraju veličini, obliku i kemijskim svojstvima ciljne molekule (antigena).
„Ta nam tehnologija omogućuje da nekoliko koraka provedemo koristeći se jednim uređajem te da kvantificiramo molekule mikro RNA na povoljan i praktičan način“, kaže profesor Caglar Elbuken koji vodi Laboratorij Elbuken: istraživačku skupinu za mikrofluidiku i biosenzore (eng. Elbuken Lab: Microfluidics and Biosensor Research Group) na Sveučilištu u Ouluu.
Uređaj osmišljen u okviru projekta MindGAP mogao bi imati vrlo široku primjenu jer se u medicini sve više pažnje posvećuje molekulama mikro RNA.
Godine 2024. Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu odano je priznanje otkriću molekule mikro RNA i njezine funkcije reguliranja gena. To je otkriće znanstvenicima iznimno važno za razumijevanje mehanizama bolesti.
„Brza i povoljna kvantifikacija molekula mikro RNA važna je tehnologija koja može pomoći u dijagnosticiranju raka, kardiovaskularnih bolesti, Alzheimerove bolesti i drugih neurodegenerativnih bolesti“, kaže Elbuken.
Prevencija na prvom mjestu
Sales smatra da će utjecaj biti još veći. Sanja o budućnosti u kojoj će takva tehnologija moći predvidjeti bolesti puno prije pojave simptoma, što bi omogućilo proaktivnu zdravstvenu skrb.
„Ako otkrijemo biomarkere koji bi mogli predvidjeti zdravstvene probleme, mogli bismo ljudima unaprijed dati do znanja kad je njihovom tijelu potrebna pozornost i briga“, rekla je.
Taj bi pristup mogao iz temelja promijeniti način na koji razmišljamo o zdravlju i bolesti, stavljajući u prvi plan prevenciju, umjesto reaktivnog liječenja te na kraju smanjiti opterećenje za zdravstvene sustave.
Sad kad znamo da prakticiranje meditacije može u tijelu smanjiti količinu prijenosnika poruka vezanih za bolesti, idući je korak shvatiti bismo li jednog dana mogli snagom vlastitog uma ublažavati rak, sprječavati njegov napredak ili poboljšavati oporavak.
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Horizon.
Autorica: Jessica Berthereau
Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije. Ako vam se ovaj članak svidio, razmislite o tome da ga podijelite na društvenim mrežama.
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.