Miletić: Ideja stvaranja “srpskog sveta” nije umrla, Dodik, Srbija, Crna Gora, BiH

Zlatko Miletić govori o visokom predstavniku u BiH, stanju u Bosni i Hercegovini, javnim istupima Milorada Dodika, dešavanjima u Crnoj Gori, projektu “Velike Srbije”, kao i odnosu Međunarodne Zajednice prema aktuelnim dešavanjima na Balkanu…

Kratku analizu  o političkoj situaciji na Balkanu za naš Portal dao je Zlatko Miletić, prenosimo je u cijelosti:

Balkantimes: Da li je neočekivano što je visoki predstavnik reagovao u slučaju Komšić iako prilikom izbora hrvatskog člana Predsjedništva nije kršen Dejtonski mirovni Sporazum?

Moram reći da obraćanje visokog predstavnika koje smo imali priliku da čujemo odnosno pročitamo neki dan suštinski ono nije neočekivano.

Možda nije očekivan način na koji je ono prezentirano s’ obzirom da se personalno i osobno obraća Predsjedavajućem Bosne i Hercegovine, ali imajući u vidu činjenicu da je visoki predstavnik već jednom prilikom naznačio i dao pravac u kom će ići rješenja oko izmjena Ustava Bosne i Hecegovine odnosno izbora Predsjedavajućeg i članova Predsjedništva, je da će se vjerovatno odvijati u Parlamentu, s’ jedne strane i s’ druge strane imajući u vidu nesposobnost državnih institucija uključujući ovu famoznu “radnu grupu” koja je ovo pitanje trebala da rješi, imajući u vidu da ja ne očekujem da će oni uspjeti u tom svom poslu, za očekivati je da će visoki predstavnik do kraja ove kalendarske godine nametnuti takvo rješenje.

E sad, suštinski ono  što ja očekujem od njega je odprilike se odnosi da je potrebno sa tim rješenjem ostvariti nekoliko pravaca, to je prvo da se ispoštuju sve presude Suda u Strazburu, uključujući presude Sudova u Bosni i Hercegovini, na način da svaki građanin ove zemlje može biti izabran na tu dužnost, znači da može i birati i biti biran.

Druga stvar, da taj izbor ako ga već provodimo na taj način bude simetričan i za područje Republike Srpske i Federacije odnosno Distrikta Brčko. I treća stvar po meni jako bitna da na toj funkciji u budućnosti ne može obnašati, ili ne može biti osoba, koja je do sada rušila na bilo koji način Ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili koja se bavila općim kriminalom s’ obzirom da se većina tih pretendenata na tu funkciju do sada bavila ili bolje rečeno su imali namjeru da se bave ozbiljnim kaznenim djelima iz oblasti općeg kriminaliteta, ja se nadam da će Evropska Unija u tom smislu uvesti stroga pravila i da takve osobe koje su sklone izvršenju kaznenih djela više u budućnosti u Bosni i Hercegovini neće moći obnašati takve dužnosti.

Balkantimes: Zašto visoki predstavnik nije reagovao na blokadu institucija od strane Milorada Dodika?

Kada je u pitanju blokada rada institucija Bosne i Hercegovine, ako hoćete Parlamenata, i jednog i drugog i Vjeća ministara, tačno je da visoki predstavnik nije ni reagovao. Zašto bi reagovao visoki predstavnik kad ne reaguju ni političičari, u dva smisla? Prvi smisao je da političari Republike Srpske insistiraju na blokadi instutucija, samim tim ugrožavaju egzistneciju 22.000 zaposlenih državnih službenika i namještenika u dravnim institucijama. S’ druge strane ni nosioci javnih političkih funkcija koji dolaze iz Federacije, koji obnašaju razne funkcije na državnom nivou, uz časne primjere i par izuzetaka, nisu se nešto potrudili da ulože dodatni napor da se ova situacije rješi u Bosni i Hercegovini i da se odblokiraju institucije. Ali ako hoćete stvarno stanje u Bosni i Hercegovini, pravo da vam kažem, ja ne vidim šta je i koja je ta bitna razlika, kad gospoda foralno pravno rade i kad ne rade. Suštinski oni ništa u zadnje tri godine nisu napravili za sve građane ove zemlje, bilo šta čime da se mogu pohvaliti.

Tačna je vaša konstatacija da gospodin Dodik kontinuirano ruši Ustav Bosne i Hercegovine, učinio je to sedam – osam puta. Bilo je za očekivati u stvari da naše državne i domaće institucije, tu kad kažem prije svega mislim na državno Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, kao i na Visoko Sudsko i Tužilačko Vijeće, u konačnici neko od njih uzme i procesuira tog čovjeka za kaznena djela koja se odnose na rušenje integriteta Bosne i Hercegovine. Takvih kaznenih djela, koji su i video dokumentovani, bilo je nekolicina. O genocidu i nekim drugim stvarima je čovjek, i pored donošenja Zakona koji je stupio na snagu, kontinuirano javno nipodaštavao presude Međunarodnog Suda u Hagu. Milorad Dodik se i dalje odnosi prema tim žrtvama na brutalan način kako on to samo zna da radi. Mislim da sve to zaslužuje napor tužilačkih, pravosudnih i policijskih organa da se zaista ta djela i dokumentuju. I ne samo ta djela. S’ obzirom da se radi o čovjeku koji je u međuvremenu postao i multi-miljarder, ne bi bilo loše usput ni ispitati odakle mu tolika imovina i na koji način je došao do nje. Znači prije svega to je dužnost nadležnih domaćih organa, a ne međunarodnih organizacija.

Balkantimes: Vaš komentar na dešavanja u Crnoj Gori? 

Kad su u pitanju dešavanja u Crnoj Gori mislim da je potpuno nevažno da li je helikopterska jedinica upotrebljena od strane pripadnika Crne Gore ili NATO-a i ko je ova svećenička lica doveo u stvari na Cetinje, da obave taj vjerski obred. Ja bih zaista ovde rekao nekoliko stvari bar kad je u pitanju situacija u Crnoj Gori. Ja se ne bih mješao u smislu uživanja vjersih prava ili dužnosti tih dužnosnika koji svoj posao rade u Crnoj Gori i to je jedan aspekt. Lično smatram da svi vjerski službenici trebaju uživati potpunu slobodu i u tom smislu trebalo bi posmatrati taj događaj. S’ druge strane oni ili bilo ko drugi, na bilo koji način, nemaju pravo da narušavaju teritorijalni integritet, suverenitet i državnost Crne Gore i mislim u konačnici da se to neće ni desiti. Većina građana Crne Gore stoji na stanovištu da Crna Gora i u budućnosti treba ostati nezavisna i prosperitetna zemlja, a svoje unutrašnje probleme treba oni sami da rješavaju isto kao i mi u našoj državi, putem svojih pravosudnih i nekih drugih organa. U tom smislu vaše pitanje koje se odnosi na Predsjednika Crne Gore Milu Đukanovića da li ga se međunarodna zajednica odrekla ili ne, nije on pitanje i ne bi on trebao biti problem međunarodne zajednice. Ukoliko je Milo Đukanović od strane pojedinih političkih partija označen kao osoba koja je vršila određena kaznena djela postoje i tamo pravosudne institucije, postoje tužilački organi i postoje policijski organi koji trebaju to da istraže. I njega i bilo kojeg drugog državljana Crne Gore trebaju procesuirati, ako naravno za to postoje valjani razlozi,  kako je to zakonskim normama predviđeno.

Balkantimes: Da li postoji opasnost od ideje o stvaranju “Srpskog sveta”?

I kad je u pitanju uloga međunarodne zajednice u odnosu na ovaj koncept “Srpskog Sveta” ja nemam i nisam tog mišljenja da međunarodna zajednica to podržava na bilo koji način. Međutim, šta se ovde vidi, očigledno, da je ta ideja prvenstveno Slobodana Miloševića iz devedesetih godina ka stvaranju velikosprske države na ovim prostorima. Ne mislim samo na prostor Crne Gore već i na prostor Bosne i Hercegovine i još nekih oklonih zemalja. Mislim da ideja o “Velikoj Srbiji” nije umrla, naprotiv ona ima sve više sljedbenika pa i u zemljama regije i mislim da će u budućnosti taj njihov afinitet uzrokovati ozbiljne probleme kad je u pitanju Zapadni Balkan, iako pojedini visoki dužnosnici govore da oni nemaju te intencije. Al’ Boga mi, neki govore i da takvu vrstu intencija i dalje imaju. Mislim da je to loše za Balkan u cjelini. Da li bi međunarodnoj zajednici odgovaralo da ovde postoji neka državna zajednica slična bivšoj Jugoslaviji? S’ obzirom da je bivša Jugoslavija bila vrlo prosperitetna zemlja i možda jedna od najperspektivnijih zemalja krajem osamdesetih godina u Evropi, zato su je i srušili. U biti ipak je neko smislio u međunarodnoj zajednici da bi bilo koji oblik državne zajednice zemalja koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije, bio mnogo lakši za pristup Evropskoj Uniji, možda mnogo racionalniji. Ali ja sam skeptik i smatram da se bilo kakav oblik državne zajednice, nakon svega što se dešavalo devedesetih godina na ovom prostoru, neće proći i da od takve vrste projekta u budućnosti neće biti ništa.