fbpx

Međunarodni Dan ljudskih prava – HRW: ko sve i na koji način danas krši ljudska prava?

Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je  10. decembar  za Dan ljudskih prava  1950. godine kako bi skrenula pažnju „naroda svijeta“ na dvije godine ranije potpisnu Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, kao prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava. Deklaracija po prvi put u historiji čovječanstava proklamuje zajedničke standarde ljudskih prava koje treba da postignu svi narodi i sve nacije svijeta,  „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima“ određuje prvi član deklaracije. Nije bila pravno obavezujuća već više dio međunarodnog običajnog prava sve do Međunarodne konferencije UN o ljudskim pravima 1968. godine kada je odlučeno da deklaracija predstavlja obavezu za sve članice međunarodne zajednice. Predstavlja osnov za sve dalje donijete pravno obavezujuće sporazume UN o ljudskim pravima pre svih za dva značajna međunarodna Pakta o građanskim i političkim pravima i  o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Pored ovog globalnog nivoa zaštite ljudskih prava koji se ostvaruju kroz instrumente UN za razvoj i zaštitu ljudskih prava na evropskom regionalnom nivou od naročitog je značaja Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda Savjeta Evrope, doneta 1950. godine koja ne samo da štiti osnovna ljudska prava i slobode već ustanovljava i mehanizam nadzora nad njihovim ostvarivanjem i zaštitom.

Ljudska prava su osnovna prava koja ima svaka osoba,  koja se stiču rođenjem, koja su neotuđiva i nedjeljiva, svojstvena svim ljudima, bez obzira na  državljanstvo, prebivalište, pol, nacionalno ili etničko porijeklo, boju kože, vjeru, jezik, ili bilo koji drugi status.

Izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu

U središtu kritika Human Right Watcha o stanju ljudskih prava u svijetu su Kina i Saudijska Arabija a na udaru su i evropski populisti. Ali, ima nade, kaže Wenzel Michalski.

Wenzel Michalski duboko je uzdahnuo. On je direktor organizacije za ljudska prava Human Rights Watch u Njemačkoj (HRW). Toga prijepodneva je ova organizacija objavila svoj godišnji izvještaj World Report, izvještaj od skoro 400 stranica koji skreće pažnju na stanje sa ljudskim pravima u svijetu. Najveći izvor zabrinutosti, kako kaže Michalski u razgovoru za Deutsche Welle, je ove godine Kina. Prije svega, za vladu u Pekingu, 56-godišnji Michalski ne može reći „ništa pozitivno”.

“Na djelu je potpuno gušenje slobode govora i civilnog društva u zemlji, koje je, ruku na srce, postojalo samo sporadično. Postoji i državni sistem totalnog nadzora sa tehnologijom za prepoznavanje lica, a pri tome kineski predsjednik Xi Jinping se sve više pretvara u diktatora”, kaže Michalski.

Kina, Trump i Saudijska Arabija

HRW objavljuje izvještaje o stanju ljudskih prava od 1989. godine. Autoritarne države, koje krše prava djece, žena i muškaraca, uglavnom su u fokusu izvještaja. Ove godine, kao što Wenzel Michalski ističe u razgovoru sa DW-om, aktivisti za ljudska prava uzeli su pod lupu kako države tako i pojedince: “Ovogodišnji fokus će biti na autokratima ili populistima s autoritarnim tendencijama, ali i na otporu, koji se stvara protiv ovih likova.”

Pored kineske vlade, koja je u fokusu kritika, ove godine izvještaj izlistava i stare znance: američkog predsjednika Donalda Trumpa uglavnom zbog oštrog postupanja prema izbjeglicama iz Latinske Amerike, Saudijsku Arabiju, koja se pojavljuje dvaput u izvještaju: zbog ubijenog novinara Jamala Khashoggija i zbog okrutnog rata protiv susjednog Jemena. Rat koji se od 2014. vodi između trupa predsjednika Abda Rabba Mansura Hadija, kojeg podržava Saudijska Arabija skupa sa drugim arapskim državama i šiitskih Huti-pobunjenika iza kojih stoji Iran, razbija zemlju. Prema podacima Ujedinjenih Nacija (UN), više od 10.000 ljudi je ubijeno u sukobu, uključujući hiljade civila. Jemen se, navodi UN, suočava sa najtežom humanitarnom situacijom u svijetu.

U izvještaju HRW  se spominju: Evropski populisti, Sjeverna Koreja: Seksualno nasilje nad ženama, Na udaru sloboda novinarstva

HRW upozorava: populisti ugrožavaju zapadnu demokratiju

Povrede ljudskih prava aktivisti Human Right Watcha bilježe i u Evropi. U maju se u EU održavaju evropski izbori. Unutar zajedničke familije evropskih naroda postoje stranke koje odbacuju EU u svom sadašnjem obliku: Pored AfD-a u Njemačkoj, to su na primjer, italijanska Liga za sjever, austrijska FPÖ, mađarska Fidesz stranka ili Nacionalno okupljanje francuske desničarke i populistkinje Marine Le Pen. Ove partije pokušavaju da naruše vrijednosti EU desničarskim populističkim tezama.

Stoga ne iznenađuje da, kako kaže Wenzel Michalski, neke zemlje članice EU ne ostavljaju dobar utisak. Iznad svega, autori izvještaja o stanju ljudskih prava na svijetu stavljaju u središte političke debate raspravu o takozvanoj izbjegličkoj krizi. “Posebno zemlje sa populističkim vladama kao što su Mađarska i Poljska, a sve više i Italija, u središtu su naše pažnje”, naglašava Michalski. Prije svega, italijanski ministar unutrašnjih poslova Salvini uskraćuje tražiocima azila pravi postupak za dobijanje azila. U Mađarskoj Viktor Orban pokušava da prikupi poene blaćenjem manjina a u Poljskoj su napravljeni pokušaji da se ukine “nezavisnost pravosuđa”.

Neki od naslova na https://www.dw.com/

Mediji: Kontrola evropskih granica i nasilno vraćanje migranata 

Brojni izvještaji govore o prisilnom i protuzakonitom vraćanju migranata s granica Europske unije. Na udaru kritike je grubo postupanje hrvatske policije kao i toleriranje takve prakse od strane Frontexa.

Hrvatska šutnja o pucanju na izbjeglice 

Izvještaji nevladinih aktivista o višegodišnjem policijskom pograničnom nasilju do danas nisu podvrgnuti primjerenim istragama viših službi.

Mursi nije usamljen slučaj 

Smrt bivšeg predsjednika Egipta, Mohammeda Mursija, baca svjetlo na uslove života u egipatskim zatvorima. Mursi tu nije jedina žrtva, ali je svakako istaknut slučaj.

 

Na Zapadnom Balkanu stanje ljudskih prava je veoma loše, što se ogleda u urušavanju vladavina prava, ne poštuju se i ne sprovode odluke suda u Strazburu. Odluke evropskog suda  za nacionalne vlade postaju sve manje obavezujuće. Ne poštuju se i ne provode često ni presude Ustavnih sudova sopstvenih zemalja. Mito, korupcija i pravna anarahija u velikoj mjeri ugrožavaju zemlje Zapadnog Balkana.

 

balkantimes.press

 

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded.

Podržite nepristrano informiranje!             Support impartial informing!