Site icon The Balkantimes Press

Maja Sandu: “Rusija priprema diverzije s ciljem državnog prevrata u zemlji”

Kaos u najsiromašnijoj zemlji Europe: ‘Stižu pozivi za mobilizaciju, svi već znaju što slijedi…‘

Stižu pozivi za mobilizaciju vojske Moldavije. Foto: balkaninsight.com

Nije prošlo niti desetak dana otkako je ruski ministar vanjskih poslova i veliki pobornik rata u Ukrajini Sergej Lavrov zaprijetio da će “sljedeća Ukrajina biti Moldavija”, i stvari su se u toj ionako nestabilnoj zemlji na “prvoj crti” ruskog pokušaja širenja svog utjecaja dodatno zakomplicirale, piše slobodnadalmacija.hr.

Premijerka Natalia Gavrilița nakon 18 mjeseci dala je ostavku, proruske stranke organiziraju prosvjede, a bivši predsjednik države Igor Dodon i odbjegli oporbeni političar Ilian Șor (zbog pronevjere, milijardu dolara, proračunskih sredstava pobjegao je u Izrael, ali njegova stranka nazvana po njemu ima zastupnike u parlamentu) zahtijevaju prijevremene izbore te optužuju predsjednicu Maju Sandu da “uzurpira vlast”.

Doduše, predsjednica Maja Sandu mandat za sastav nove vlade dala je svom najbližem suradniku i savjetniku, šefu moldavijskog Vijeća nacionalne sigurnosti Dorinu Receanuu iz njezine Stranke akcije i solidarnosti (Partidul Acțiune și Solidaritate, PAS), koji je već najavio da će većina dosadašnjih ministra sačuvati svoje funkcije te da je strateški cilj, možda još tijekom ove godine, otvaranje pristupnih pregovora s EU.

Podsjetimo, Moldavija je prošlog ljeta dobila kandidacijski status za EU te razvija partnerstvo s NATO-om, zbog otvorenih ruskih prijetnji kojima je početkom agresije na Ukrajinu zemlja izložena. I predsjednica Maja Sandu i sada već bivša premijerka Gavrilița kažu da je prioritet jačanje obrambene sigurnosti Moldavije koja je ugrožena, u prvom redu zbog proruske separatističke paradržavne tvorevine Pridnjestrovlja, koja želi ujedinjenje s Rusijom.

PREVRAT NA POMOLU?

Nedavno je u Bruxellesu i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da su ukrajinske obavještajne službe “presrele” planove Kremlja o preuzimanju kontrole nad Moldavijom. Predsjednica Sandu rekla je da na tjednoj bazi razmjenjuje mišljenje sa Zelenskim o stanju u regiji. Upravo zato je Maja Sandu u jeku nove političke krize koja potresa Moldaviju izjavila da “Rusija priprema diverzije s ciljem državnog prevrata u zemlji” te da je riječi Zelenskog potvrdila i moldavijska obavještajna služba. Sandu kaže da se želi isprovocirati energetski kolaps Moldavije kako bi se pojačalo nezadovoljstvo stanovništva te izazvali nasilni prosvjedi.

I šef moldavijske obavještajne službe SIS (Serviciul de Informaţii şi Securitate) Alexandru Musteață nedavno je u jednom intervjuu za moldavijske medije rekao da “Rusija planira upad na teritorij Moldavije kako bi pripojila pridnjestrovsku regiju” te da za provedbu tog plana ima nekoliko scenarija, a on smatra da je on uklopljen u najnoviju najavljenu rusku ofenzivu.

Rusija, pak, optužuje predsjednicu Sandu i proeuropsku vladu da se žele potpuno odmetnuti i pripojiti ili Ukrajini ili Rumunjskoj te ući u NATO, a u vezi s tim u ruskim režimskim medijima sve češće se pojavljuju materijali o “teškom položaju ‘ruskojezičnog‘ stanovništva” koje je “izloženo progonu”, da Moldavija svojom politikom približavanja Zapadu “ugrožava sigurnost Rusije” te kako se neće dozvoliti da i Moldavija, kako kažu, poput Ukrajine postane “zapadnjačka marioneta u borbi protiv Rusije”. To je bila izlika i za agresiju na Ukrajinu prije točno godinu dana. Stoga i jedna i druga strana nagađaju hoće li se u Moldaviji “otvoriti drugi front”. Zato se Moskvi žuri da destabilizira Moldaviju što prije i što razornije, ako već ne može postaviti na poziciju svoje igrače.

Proruska oporba želi svim silama spriječiti formiranje nove vlade. Tako je Dodon za rusku državnu agenciju TASS rekao da je u Moldaviji “potrebna potpuna promjena vlasti”.

TEŠKA SITUACIJA

Oni žele iskoristiti tešku ekonomsku situaciju u ionako ekonomski slabo razvijenoj zemlji – inflacija je oko 30 posto, a problemi su i s opskrbom strujom i energentima, a pogotovo žele okrenuti proeuropski politički “kurs” predsjednice Maje Sandu. Podsjetimo da su i ruski generali otvoreno, na početku invazije na Ukrajinu, govorili da je cilj pripajanje odmetnute moldavijske regije Pridnjestrovlje Rusiji te sprečavanje približavanja Moldavije Zapadu.

General Rustam Minekajev, tadašnji zamjenik zapovjednika Središnjeg vojnog okruga, rekao je u travnju 2022. godine da je “u drugoj fazi zadatak povezati jug Rusije s Krimom kopnenim putem, jer bi to dalo Moskvi pristup Pridnjestrovlju”.

Još jedan razlog zašto se Moskvi žuri “zapasati” Moldaviju je i nedavno donesen zakon o borbi protiv separatizma, koji je u Pridnjestrovlju proglašen “aktom agresije”, a u Rusiji kao nastavak represije prema svima koji se zalažu za prijateljstvo i veze s Moskvom, kako to objašnjava Sputnik.

Rusija isto tako podržava i etničku manjinu Gagauza, čije je političko vodstvo vrlo proruski orijentirano i tamo su također organiziraju prosvjedi protiv “vladine antiruske politike”, kako piše ruska državna agencija Ria novosti. Šefica gagauske autonomije Irina Vlah, kazala je ruskoj agenciji Interfax da “Sandu pretvara Moldaviju u policijsku državu”. Moldaviju Rusija smatra svojom zonom utjecaja, na isti način kao i Ukrajinu, a ta iako mala i jedna od najsiromašnijih država Europe strateški je vrlo bitna jer bi njezinim “padom” u Putinovo okrilje mogla postati poligon za destabilizaciju istočnog krila EU i NATO-a – Rumunjsku i Bugarsku.

BURNA POVIJEST

Podsjetimo da je Moldavija bila dio Rumunjske, ali ju je 1940. SSSR anektirao, prvo kao autonomiju u sklopu socijalističke republike Ukrajine, a potom je dobila status sovjetske republike, što joj je raspadom SSSR-a i donijelo državnu neovisnost. U Bukureštu smatraju da bi se oni u tom slučaju našli na udaru te da bi takav scenarij značio uvlačenje Rumunjske u tamošnje sukobe. Od početka rata u Ukrajini u Moldaviji se “trese”.

U Pridnjestrovlju, gdje se nalazi i ruski vojni kontingent, podignuta je borbena spremnost, podijeljeni su mobilizacijski pozivi, a u nekoliko navrata ruske rakete koje su gađale ciljeve u Ukrajini prelijetale su moldavijski zračni prostor. Rusiji je pogotovo sada, kada nastoji pokrenuti proljetnu ofenzivu na istoku Ukrajine (cilj je, navodno, zauzimanje cijelog područja Donbasa, koji je Rusija krajem 2022. godine anketirala), želi iskoristiti sva trusna područja u Europi – Moldaviju, Kosovo, BiH i Crnu Goru – kako bi olakšala taj svoj plan. Moldavija je u toj priči najslabija točka jer je tamo vrlo jak proruski utjecaj.

O kakvoj se političkoj “papazjaniji” radi, nabolje svjedoči anketa prema kojoj je najpopularniji političar Vladimir Putin s oko 38 posto, ali za vratom mu dišu rumunjski predsjednik Klaus Iohannis (37 posto) te Volodimir Zelenski s više od 35 posto. Inače, predsjednica Maja Sandu trenutačno ima podršku 24 posto, ali Putinov igrač Dodon je debelo ispod – ima manje od 7 posto podrške. Moldavija je ušla u novu fazu krize jer obje struje, i prozapadna i proruska, smatraju da je ovo vrijeme kada se rješava njihova sudbina, a pogotovo je to važno za drugu opciju kojoj se žuri jer Putinu u Ukrajini ne ide prema planu.

Exit mobile version