U intervjuu za francuske regionalne novine, Macron se ponovno činio otvorenim za ideju slanja vojnika u Ukrajinu, ali je naglasio da bi se to moglo dogoditi samo u vrlo ograničenom obliku i izvan zona sukoba.
Njegovi komentari uslijedili su nakon što je Trump šokirao Europu preokrenuvši američku politiku gotovo tri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, obnavljajući diplomaciju s Kremljom u nadi za postizanjem sporazuma o okončanju sukoba.
‘Trump ponovno stvara stratešku dvosmislenost za predsjednika Putina koristeći vrlo čvrste riječi i stvarajući nesigurnost koja može pomoći u vršenju pritiska’, rekao je Macron.
Macron spreman razgovarati s Putinom
Francuski predsjednik, koji je nekoć redovito razgovarao s Putinom, ali s njim nije razgovarao od 2022., dodao je da je i sam spreman razgovarati s ruskim kolegom ‘kada to bude prikladno u nadolazećim pregovorima’.
Rekao je da Pariz ‘ne priprema slanje kopnenih trupa koje bi sudjelovale u sukobu na bojišnicu u Ukrajini’. Međutim, Francuska i Velika Britanija razmatraju slanje ‘stručnjaka ili čak vojnika u ograničenim uvjetima’. ‘Takav bi potez ojačao Ukrajince i pokazao solidarnost. O tome razmišljamo s Britancima’, potvrdio je.
Britanski premijer Keir Starmer, učvršćujući europske veze i nakon Brexita, rekao je da bi London bio spreman poslati vojnike u Ukrajinu. Ipak, Macron je naglasio da je podrška Washingtona nužna za buduća sigurnosna jamstva Kijevu.
‘S obzirom na to da je Rusija država s nuklearnim kapacitetima, za europske partnere to je ključna točka‘, naglasio je.
Novi razgovori u srijedu
Macron je također iznio ideju ‘odlučivanja u okviru pregovora o mirovnoj operaciji pod mandatom Ujedinjenih naroda, koja bi bila postavljena duž crte bojišnice’.
Dodao je da će se novi razgovori održati u srijedu ‘s nekoliko europskih i neeuropskih država’, nakon hitnog sastanka u ponedjeljak u Parizu, na kojem je sudjelovalo nekoliko ključnih europskih zemalja.
Prethodni sastanak imao je za cilj pokazati jedinstvo, ali bio je zasjenjen napetostima oko ideje slanja vojnika u Ukrajinu, pri čemu su Njemačka i Italija izrazile čvrsto protivljenje takvom potezu.
Nekoliko manjih europskih zemalja, uključujući Rumunjsku i Češku, navodno su bile zatečene time što nisu bile pozvane, unatoč tome što snažno podržavaju Ukrajinu.
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.