fbpx

Loše politike i slaba edukacija: Zašto je BiH daleko ispod međunarodnog prosjeka u obrazovanju

Foto: Izvor Klix.ba
TIMSS je međunarodno istraživanje trendova u znanju iz matematike i prirodnih nauka u četvrtom i osmom razredu osnovnog obrazovanja u kom su prošle godine učestvovali i učenici iz BiH. Nedavno su nam stigli poražavajući rezultati sa tog testiranja koji govore da je znanje djece iz BiH iz ovih oblasti daleko ispod međunarodnog prosjeka, a rezultati su porazniji i od onih koje su ostvarili učenici iz zemalja regiona.

Ovakvi rezultati su, između ostalog, pokazali loš obrazovni sistem u BiH s obzirom na to da predstavljaju osnovu za sagledavnje kvliteta obrazovanja u nekoj zemlji. Osim što je analiza rezultata TIMSS istraživanja dobar pokazatelj stanja, ona daje preporuke za izradu obrazovnih politika koje bi trebalo da unaprijede kvalitet i efikasnost obrazovanja. No, naše učešće u ovom i sličnim istraživanjima uglavnom izostaje iz mnogih razloga.

REZULTATI PISA TESTA BiH najgora u regionu, svaki drugi učenik funkcionalno nepismen

 

 

Delegacija EU, Misija OSCE-a u BiH UNICEF I Ambasada SAD-a u BiH su u zajedničkoj izjavi poručili da je zbog ugrožene budućnosti djece u BiH neophodno da obrazovne vlasti hitno osmisle i provedu sveobuhvatne obrazovne reforme koje će se zasnivati na analizama izvedenim iz rezultata velikih međunarodnih istraživanja.

Obrazovna politika u BiH

Kada je u pitanju TIMSS, učenici iz BiH su učestvovali svega dva puta. Prvi put 2007. godine, drugi put 2019. kada smo i dobili najnovije poražavajuće rezultate. Neučestvovanje u TIMSS-u je samo dokaz koliko je obrazovanje nisko na našoj ljestvici prioriteta.

Obrazovanje je (ne)bitno: Predsjedništvo BiH još nije dalo saglasnost za PISA testiranje

“Obrazovna zajednica i obrazovna vlast nisu ozbiljno shvatili ni testiranje iz 2007. godine. Već tada je trebalo da kreiraju mjere za poboljšanje i krenu u promjenu nastavnih planova i programa na svim obrazovnim nivoima s akcentom na nastavničke fakultete”, kazala je bivša ministrica obrazovanja u KS Zineta Bogunić za Klix.ba.

Ona ističe da je najveći problem nezainteresovanost politike za obrazovanje, s obzirom na to da se bez zakonodavne vlasti ne može mnogo toga sistemski uraditi.

“U Kantonu Sarajevo nikad nije usvojena strategija obrazovanja. Donose se ad hoc mjere, djeluje se incidentno umjesto ozbiljnog strateškog promišljanja i zajedničkog djelovanja obrazovnih stručnjaka od Akademije, stručnjaka sa univerziteta do najboljih inovativnih nastavnika/ica iz obrazovne prakse”, rekla je Bogunić.

 

Dokaz da vlast ne vodi računa o obrazovanju on navodi, kako kaže, činjenicu, da je od 1996. godine do 2019. održana samo jedna tematska sjednica posvećena obrazovanju.

“Postoji kritična masa kvalitetnih nastavnika, direktora, stručnjaka iz nevladinog sektora koji mogu poboljšati rezultate TIMSS-a i PISA testiranja. Međutim, za ozbiljne promjene u obrazovanju treba mnogo vremena i mnogo ozbiljnog rada. Dobar rezultat naših učenika neće doći preko noći”, utvrdila je ona.

Faktor ranog učenja

Faktori koji utječu na učenička postignuća, između ostalog su rano učenje, inteligencija, porodična klima, ali i kvalitet nastave, obrazovanje nastavnika, školski resursi i školski mehanizam.

TIMSS analiza, na osnovu odgovora roditelja djece koja su učestvovala u testiranju, govori da broj godina predškolskog obrazovanja, odnosno boravka u vrtiću, utječe na njihove rezultate.

U BiH je oko 81 posto učenika čiji su roditelji izjavili da su pohađali predškolski program za djecu stariju od tri godine, međutim to se pripisuje uglavnom onoj posljednjoj pripremnoj godini pred osnovno obrazovanje. Inače, imamo najnižu stopu u Evropi kada je u pitanju upis učenika u predškolske programe od 3 do 6 godina i iznosi 25 posto, ali je pozitivan trend upisa djece u pripremni program prije prvog razreda – 78 posto.

TIMSS istraživanje je pokazalo da jedna godina predškolskog obrazovanja ne donosi značajnu razliku u odnosu na učenike koji uopće nisu pohađali predškolsko obrazovanje.

“Ono što je iznimno važno je potpun obuhvat djece obaveznim predškolskim obrazovanjem u što ranijem uzrastu”, saglasna je i bivša ministrica Bogunić.

Nastavni i školski faktor

Međunarodno istraživanje TIMSS 2019 bavi se i prikupljanjem podataka o osobinama nastavnika, njihovim praksama koje se odnose na učenje matematike i prirodnih nauka na nivou razredne nastave.

U BiH je svega četiri posto učenika čiji nastavnici imaju postdiplomsko obrazovanje, odnosno završene magistarske i doktorske studije dok je u zemljama regije kao što su Hrvatska i Albanija taj postotak mnogo veći – u Hrvatskoj 50 posto, Albaniji 59 posto. Razlika u učeničkim postignućima je značajna kada se gleda faktor radnog staža profesora s obzirom na to da najlošija postignuća imaju učenici čiji nastavnici imaju pet i manje godina radnog staža.

 

Samo u Sarajevu: Vlada i ministar obrazovanja, koji reklamira pileći parizer “MADI”, potpisali Kolektivni ugovor sa sindikatom koij formlano pravno ne postoji

Nedostatak resursa u školama predstavlja ograničavajući faktor, tako su učenici u školama gdje su direktori ocjenili da resursi ne utječu na kvalitet nastave pokazali znatno bolje rezultate od onih učenika koji pohađaju škole u kojima je nedostatak resursa ograničavajući faktor obrazovanju.

“Naši nastavnici/ce trebaju potpuno drugačije inicijalno obrazovanje i bolji profesionalni razvoj. Naravno tu je i nastavni materijal/udžbenici, radne sveske i ostali nastavni materijal koji moraju pretrpjeti reviziju, na drugačiji način biti urađeni. Nastavne planove i programe treba orijentirati na ishode učenja, a ne na sadržaj”, smatra Bogunić.

Da li Eric Larson ima saznanja o obimu korupcije i sklapanju štetnih ugovora u Vladi KS? Ministarstvo za obrazovanje, nakon početka školske godine raspisalo oko 100 konkursa.

 

Veliki broj nastavnika u BiH je zadovoljan svojim poslom i djeca koju podučavaju takvi nastavnici su pokazali bolje rezultate. Bogunić pristup profesora i sistem ocjenjivanja također povezuje sa uspjehom učenika.

“Metode podučavanja trebaju biti usmjerene na učenika i njegove sposobnosti, šta on može najbolje naučiti, uraditi, a ne šta ne može. Također treba mijenjati način ocjenjivanja. Upravo ovi učenici koji su ispod prosjeka prema međunarodnim istraživanjima imaju godinama srednju ocjenu od 4.50 do 4.90 ili čak 5.00 u Kantonu Sarajevo”, kazala je ona.

BiH u odnosu na region

Ubjedljivo bolje rezultate bilježe desetogodišnjaci iz Srbije i Hrvatske nego oni iz BiH. Njihovi rezultati su iznad međunarodnog prosjeka, dok su naši ispod. Primjetno je i da su postignuća učenika u BiH slična postignućima učenika iz Crne Gore s obzirom na to da su oni neznatno bolji.

Među zemljama regije, učenici iz BiH su uglavnom na začelju, a nešto bolja su prosječna postignuća iz prirodnih nauka nego iz matematike. Postignuća u okviru Nežive prirode i Nauke o Zemlji u BiH u odnosu na neke zemlje regije su znatno lošija, kao i u kategoriji brojevi.

Kada posmatramo raspodjelu postignuća učenika prema referentnim vrijednostima, vidimo da čak 24 posto učenika iz matematike, odnosno 22 posto iz prirodnih znanosti ne dostiže čak ni nisku razinu. U Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu manji je postotak učenika koji dostižu nisku referentnu vrijednost u prirodnim znanostima nego u BiH.
Izvor: Klix.ba
Balkantimes.press

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us