fbpx

Ljudski se mozak smanjuje, a opadaju i kognitivne sposobnosti

U najrazvijenijim zemljama u posljednjih 30 godina zabilježen pad koeficijenta inteligencije

Ljudski mozak, Foto: društvene mreže

Studija objavljena u časopisu Brain, Behavior and Evolution, ističe kako se u posljednjih 50 tisuća godina veličina ljudskog mozga značajno smanjila, prenosi Zimo.

Prosječan mozak odrasle osobe danas teži između 1300 i 1400 grama, a dugačak je oko 15 centimetara. 

Kako u navedenoj studiji ističe znanstvenik iz Prirodoslovnog muzeja u Los Angelesu, J. M. Stibel, veličina ljudskog mozga smanjila se za više od pet posto kod suvremenog čovjeka, u odnosu na pretke.

Visoki krvni tlak: Koje namirnice konzumirati više, a koje izbjegavati

Promjene u veličini tijela, čini se da objašnjavaju posljednje promjene u veličini mozga. Iako je moderni uzorak mozga pokazao relativno nisku razinu encefalizacije, povećanje indeksa tjelesne mase (BMI) čini se odgovornim za promjenu u veličini mozga, smatraju autori studije. Stibel zaključuje kako rezultati njegovog istraživanja sugeriraju da je relativno zabilježeno smanjenje veličine mozga odgovor na promjene u fiziologiji, pogotovo u odnosu mase tijela i veličine glave.

Ruzmarin: lijek protiv demecije, migrene, za bolju probavu

No, dodaje i kako postoje snažni dokazi o povezanosti između veličine mozga i kognitivnih, odnosno misaonih, funkcija čovjeka.

Nedostatak strukturnih promjena koje su mozak učinile učinkovitim i značajno smanjenje u velilčini mozga, mogli bi dovesti do smanjenja kognitivnih funkcija, upozorava autor.

Napitak koji popravlja krvnu sliku i vraća energiju

Problem je, ističe Stibel, što podaci iz drugih studija pokazuju da su se, uz evolucionalno smanjenje veličine mozga, smanjivale i kognitivne sposobnosti. Naime, brojne su studije pokazale kako se tijekom 20. stoljeća, u industrijski razvijenim zemljama, povećavao prosječan kvocjent inteligencije stanovništva. To se objašnjavalo boljim uvjetima života, obrazovanjem, razvojem tehnologije i okolišnim uvjetima. No, podaci posljednjih 30 godina baš i nisu ohrabrujući. U najrazvijenijim zemljama svijeta bilježi se pad razine kvocijenta inteligencije, za što znanstvenici ne mogu u potpunosti pronaći objašnjenje, piše Zimo. 

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us