fbpx

Lažni med se širi tržištem u BiH. KAKO PREPOZNATI LAŽNI MED?

Pčelari u Bosni i Hercegovini, osim problema sa slabim prinosima, veliki problem imaju i zato što na tržištu u BiH ima mnogo falsifikata, odnosno patvorenog meda

Pčelari su na društvenim mrežama u pčelarskim grupama upozorili ovih dana da su se na tržištu širom BiH po prodavnicama, pijacama pa čak i pojedinim tržnim centrima pojavile povećane količine meda sumnjivog porijekla, koji ne ispunjava uslove za ljudsku upotrebu te kao takav samo može nanijeti štetu organizmu.

S tim u vezi, pčelari su započeli akciju informisanja bh. građana o masovnoj pojavi takozvanog patvorenog meda.

Kako se navodi na jednoj stranici na društvenim mrežama koja okuplja bh. pčelare, a koju prati više od 20.000 korisnika, ništa u ovom slučaju ne bi bilo toliko čudno da prethodna, a i ova godina nije bila toliko loša po pitanju meda da je kao takvu ne pamte čak ni najstariji pčelari, a ni nekoliko godina unazad nije bilo za pohvalu kada je u pitanju proizvodnja meda.

Iz Inspektorata RS kažu da Veterinarska inspekcija RS svake godine u okviru Plana praćenja rezidua vrši kontrole i uzorkovanje meda kod primarnih proizvođača, a u cilju otkrivanju eventualnog korištenja zabranjenih supstanci (hormona) i nedozvoljenog liječenja. 

Dodaju da, kada je riječ o uvoznom medu, kontrole se vrše u vanjskotrgovinskom prometu.

“Prema  podacima sektora Inspekcije za hranu o izvršenim kontrolama za prvo polugodište ove godine, preko graničnih prelaza na kojima nadzor vrši Inspekcija za hranu RS uvezeno je svega 14 pošiljki meda i drugih pčelinjih proizvoda.

Sistemom procjene rizika vršeno je uzorkovanje meda za laboratorijske analize i svi uzorci su ocijenjeni kao ispravni.

Međutim, moramo napomenuti da ovaj organ ne raspolaže podacima o uvozu preko graničnih prelaza u FBiH i proizvođačima sa područja FBiH, što je posebno značajno s obzirom na to da je kretanje robe između entiteta slobodno i bez administrativnih kontrola”, naveli su iz Inspektorata RS.

Ističu da je Republička inspekcija za hranu proteklih dana tragom određenih informacija ciljno uzorkovala med u maloprodaji, od tri proizvođača sa područja FBiH, gdje su prve laboratorijske analize pokazale da je u sva tri slučaja riječ o patvorenom medu. 

Ističu da je monitoring meda potrebno jednoobrazno provesti na teritoriji BiH, na način da u skladu sa svojim nadležnostima isti provedu inspektorati entiteta i Brčko distrikta.

Iz Inspektorata Republike Srpske potrošačima preporučuju da med kupuju isključivo kod registrovanih proizvođača i apeluju da prijave inspekciji sve slučajeve u kojima imaju saznanja da lica prodaju med sumnjivog kvaliteta, bez deklaracija i van prodajnih mjesta.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove “Nezavisnim” su  kazali da je ova institucija 30. jula zaprimila anonimni dopis u vezi s medom  koji ne odgovara propisanom kvalitetu, bez pratećih laboratorijskih nalaza.

“Inspekcijske aktivnosti po navedenom dopisu su planirane u drugoj polovini septembra i dalje. 

Napominjemo da je Federalna veterinarska inspekcija u ovoj godini već vršila kontrole kvaliteta meda, pri čemu je iz prometa povučeno 39 pakovanja meda, a u nadzorima su izrečene prekršajne sankcije  prema Zakonu o zaštiti potrošača za prodavače meda i prema Zakonu o inspekcijama za punionicu meda”, stoji u odgovoru iz Federalne inspekcije koji potpisuje Nermin Smajlagić, glavni federalni veterinarski inspektor. 

Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, za “Nezavisne novine” kaže da je med  proizvod koji se u svijetu najviše patvori, falsifikuje.

“Uporno vodimo borbu protiv tog patvorenog meda. Borba je teška i duga, ima rezultata, ali je nismo do kraja doveli i zbog toga apelujemo da ljudi med nabavljaju od sigurnih, provjerenih pčelara, najbolje je direktno na pragu kod pčelara. Imamo analize, takmičenja, imamo pravilnike o kvalitetu meda, a u Federaciji je donesen i Zakon o pčelarstvu. Nažalost, meda je uvijek bilo pored puta ili na pijacama. Drago mi je što se otvorila ta tema. Što se tiče prodavnica, one su pravna lica i tu je odgovorna inspekcija”, rekao je Deljo.

Bore se, ističe, kroz javne nastupe, lobiranje.

“S inspekcijama sarađujemo jer imamo obavezu, svake godine dajemo med na analizu, ali i inspekcija je zauzeta drugim proizvodima, jer med dođe u četvrtoj-petoj kategoriji, idu prvo mlijeko, mesni proizvodi, onda druge namirnice, pa potom med”, kazao je Deljo.

Damir Barašin, predsjednik Udruženja pčelara Republike Srpske, za “Nezavisne” takođe ističe da ima dosta falsifikovanog meda.

“Značajnije inspekcijske kontrole provode se unazad nekoliko godina, a počelo se sa kontrolom kada je finansirao USAID i tad se vidjelo da je veliki broj uzoraka, mislim oko 80 odsto uzoraka meda bilo neispravno.   Nisam sklon da to tako gledam, jer se i javnost plaši tim i zato što dobar dio tih uzoraka nije bio samo pravilno deklarisan. Nešto se vodilo kao livadski med, a nije bio livadski. Svakako da ima mjesta za inspekcijske kontrole”, kazao je Barašin, prenose Nezavisne.

KAKO PREPOZNATI LAŽNI MED?

11 trikova da otkrijete istinu
Prirodni med se koristi u kuhanju, kozmetičkim tretmanima, upravljanju bolestima i gubitku težine. Med je izvor energije bogate vitaminima i mineralima, a ima antiupalna i antifungalna svojstva. Pravi med je obično skuplji.

Postoje tri osnovne vrste meda: prirodni (čisti), krivotvoreni i umjetni. Prirodni med se sastoji od sirovog meda, krivotvoren med sadrži prirodni med, ali i ostale sastojke, a umjetni med se sastoji od šećernog sirupa ili kukuruznog sirupa, aditiva i boja.

Ako je moguće, kupite med izravno od pčelara. Mnogi pčelari prodaju med direktno na farmama pčela. Također možete iskoristiti priliku da postavite pitanja o tome kako proizvode med. Čisti med sadrži 0% vode. Voda će potaknuti rast gljivica. Nemojte čistim medom hraniti dijete ispod godine dana.

Pročitajte naljepnicu na medu. Proizvođači trebaju navesti sve sastojke koje sadrži. Ako med nije čist, treba to i pisati na naljepnici, uključujući i postotak pravog meda koja se nalazi, ako ga ima.

Protrljajte malo meda između kažiprsta i palca dok se ne raspadne. Nešto meda će se apsorbira u kožu, ako ima meda, jer je čisti med dobar za kožu. Prirodni med nije ljepljiv. Ako je ono što utrljate ljepljivo znači da ima šećera ili umjetnih zaslađivača u njemu.

Stavite nekoliko kapi na papir ili papirnati ručnik. Čisti med neće probiti papir dugo vremena, jer ne sadrži vodu.

Stavite malo meda kod mrava. Pčele instinktivno grade košnicu na drveću i među stijenama. One stavljaju med kako bi se zaštitile od štetočina, kao što su mravi. Mravi neće dirati prirodni med.

Pomiješajte malo meda sa žumanjkom. Ako je med čist, kada istučete žumanjak, izgledat će kao da je kuhan.

Napunite čašu vode i dodajte 1 žlicu meda. Čisti med će se zgrudati i spustiti na dno, a lažni med će se početi otapati.

Namažite med na krišku kruha. Prirodni med će otvrdnuti kruh za nekoliko minuta. Umjetni med će navlažiti kruh zbog sadržaja vode.

Pravi med dat će vam osjećaj bockanja u ustima neposredno prije gutanja. Lažni med to ne može postići.

Gledajte da li će se med kristalizirati tijekom vremena. Imitacija meda će ostati glatka kao sirup, bez obzira koliko dugo je pohranjena, dok će se pravi med kristalizirati.

Vrh šibice umočite u med i pokušajte zapaliti. Prirodni med neće smetati da se šibica zapali. Lažni med ima vode pa se šibica neće moći zapaliti.

Dvije do tri žlice meda stavite u mikrovalnu. Zagrijte na visokoj temperaturi. Prirodni med će se brzo karamelizirati i neće postati pjenast. Lažni med će se teško karamelizirati i bit će prepun mjehurića.

Izvor: centar-zdravlja.net

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us