fbpx

KO JE AHMED VOJVODA – VAKIF AHMED VOJVODINE DŽAMIJE U NOVOM PAZARU?

RAHIĆ: AHMED VOJVODE ILI KORAĆKA DŽAMIJA U MAHALI JOŠANICA JE UZ LEJLEK DŽAMIJU NAJSTARIJA NOVOPAZARSKA DŽAMIJA

NOVOPAZARSKA „LEJLEK DŽAMIJA“ NAJSTARIJA U SANDŽAKU — Foto: Bosnjaci.Net

Piše: Esad Rahić, Predsjednik Društva historičara Sandžaka

Ahmed vojvode ili Koraćka džamija je uz Lejlek džamiju (Havale Ahmed-beg Silahdara džamiju) najstarija naovopazarska džamija.

Obe ove džamije se prvi put pominju u osmanskom popisu (defteru) iz 1516. godine, tako da su ove dvije džamije ujedno i dvije najstarije džamije od postojećih džamija u Novom Pazaru.

Vezani Članci:

Naravno da je najstarija novopazarska džamija do 1935. godine bila Gazi Isa-begova džamija, koja je izgrađena u šestoj deceniji 15. vijeka, ali ona je nažalost srušena početkom 1935. godine, jer je tadašnje rukovodstvo Islamske zajednice iz Novog Pazara donijelo katastrofalnu odluku da sruši najstariju džamiju u Sandžaku, a vjerovatno i u cijelom budućem Bosanskom sandžaku, kasnijem pašaluku, kako bi na njenom mjestu izgradili zgradu Islamske ustanove, gdje je danas smješten Islamski fakultet.

AHMED VOJVODE ILI KORAĆKA DŽAMIJA U MAHALI JOŠANICA JE UZ LEJLEK DŽAMIJU NAJSTARIJA NOVOPAZARSKA DŽAMIJA. Foto: Društvene mreže

Ja sam svojevremeno bio prvi koji je objavio podatak da Gazi Isa-begova džamija nije srušena, kako je decenijama pisano i prepisivano 1938. godine, već početkom 1935. godine.

Ali vratimo se Ahmed vojvodinoj džamiji. Danas neću pisati o onome što se već zna i o čemu se već bezbroj puta pisalo o ovoj džamiji, već o onome o čemu se ne zna i o čemu se do sada nije pisalo pri opisivanju historijske prošlosti ove novopazarske džamije-mesdžida, jer želim da ubuduće, pri pisanju o ovoj džamiji se unesu i ovi krucijalni podaci koje dajem na uvid i na znanje.

Nažalost mnoge graditelje džamija u Novom Pazaru znamo samo po imenu. U slučaju Ahmeda vojvode, znamo vakifa i po tituli vojvoda. Šta nam govori ova titula?

U početku osmanske vladavine nad ovim prostorima uporedo sa osmanskim titulama korišćene se i neke domaće titule. Među njima i titula vojvoda.

Ovo zvanje je bilo po rangu istovjetno zvanju muselim ili muteselim. A pošto je muselim ili muteselim, uporedo tada nazivan i domaćom titulom vojvoda, to nam jasno ukazuje da je Ahmed bio čovjek koji je upravljao Novim Pazarom i širom okolinom, odnosno bio ono što je danas otprilike gradonačelnik.

Ali pošto vidimo iz istog deftera iz 1516. godine da šeher Novi Pazar kao centar Novopazarskog vilajeta u Bosanskom sandžaku ima tretman corpus separatuma, odnosno teritorije od posebnog značaja, ovlaščenja i značaj novopazarskog vojvode ili muselima su prevazilazila ovlašćenja i značaj drugih muselima ili vojvoda u Bosanskom sandžaku, što ističe i autor kapitalnog djela “Bosanski pašaluk” rahmetli Hazim Šabanović.

Prema tome, Ahmed vojvoda je bio svojevremeno čelna ličnost šehera Novi Pazar i jedna od najutjecajnih ličnosti u Bosanskom sandžaku.

Potom se nameće drugo pitanje: Da li je bio u pitanju čovjek sa ovih prostora, odnosno domaćeg porijekla, ili stranac?
Moj uvid u djelo “Sidžili kadije kaze Novi Pazar od 1766. do 1768. Godine”, koje je zajednički projekt Arhiva “Ras” Novi Pazar i Historijskog arhiva Sarajevo, a koje je izašlo 2012. godine, dao mi je važan podatak o tome odakle je Ahmed vojvoda.

Naime u carskom defteru (popisu) koji potječe iz perioda od 15. novembra do 14. decembra 1766. godine, evidentirani su i “Vakufi časnog mesdžida koje je podigao Uskudari Ahmed-vojvoda” (daću sve podatke koji tu stoje u narednom tekstu) u Novom Pazaru.

Naziv vakufa nam jasno ukazuje odakle je vakif ovog vakufa, odnosno da nije u pitanju čovjek domaćeg porijekla, već osmanski državni dužnosnik rodom iz grada Uskudar.

Uskudar (tur. Üsküdar) je danas veliki i gusto naseljeni distrikt Istanbula koji se nalazi na anadolijskoj strani Bosfora, u blizini Kadikoja. U njemu živi oko pola miliona ljudi.

Osnovan jeu 7. vijeku p. n. e. kao grad, odnosno kao grčka kolonija pod imenom Hrizopolis (grč. Χρυσόπολις) te je predstavljao jedno od najvažnijih središta drevne Bitinije. Godine 410. p. n. e. ga je atinski vojskovođa Alkibijad zauzeo i dao utvrditi kao pomorsku bazu preko koje se nadzirala trgovina Grčke i obale Crnog mora.

Kasnije je Hrizopolis počeo gubiti na važnosti zbog jačanja susjednog Konstantinopolja (današnji Istambul), ali je dugo vremena bio glavna baza bizantske ratne mornarice. U srednjem vijeku je bio poznat pod nazivom Skutari (Scutari).

U 14. vijeku je pao pod osmansku vlast, otprilike stotinu godina prije Konstantinopolja.

Dakle, Ahmed vojvoda je porijeklom iz ovog grada i vjerovatno je turskog porijekla.

Podsjećam još jednom da su u prvim decenijama historije Novog Pazara većinsko muslimansko stanovništvo našeg grada sačinjavali muslimani stranci, prije svega turskog porijekla o čemu sam već pisao – Esad Rahić.

Izvor: Društvene mreže

Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.

Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.

Contact Us