Nakon ekonomskog usporavanja u 2019. godini, godina u koju smo zakoračili mogla bi označiti određeno ubrzanje bruto domaćeg proizvoda, izvještava Indikator.ba.
Poslije najbolje izvedbe u posljednjih nekoliko godina u 2018. godini, kada je rast BDP-a bio 3,6 posto, sve relevantne procjene govore da je ekonomija BiH porasla u godini koja je netom izmakla nešto manje od 3 posto.
Usporavanje ekonomija ključnih bh. trgovinskih partnera – poput Njemačke i Italije, usljed čega je smanjena potražnja, ali i neki unutrašnji potresi kao što su prestanak rada Aluminija i Rafinerije nafte Brod ostavili su posljedice na ekonomiju Bosne i Hercegovine. Sve se to odrazilo na industrijskoj proizvodnji i izvozu koji su bilježili pad, naročito u drugom dijelu 2019. godine.
Prema prognozama međunarodnih finansijskih insitucija i evropskih banaka, rast u Bosni i Hercegovini neće ni u 2020. godini biti impresivan.
Međunarodni monetarni fond je najkonzervativniji u prognozama predvidjevši ubrzanje ekonomije za svega 2,6 posto, što je čak manje i od rasta u 2019. godini, koji je prema ovoj instituciji, iznosio 2,8 posto.
Svjetska banka je u svojim posljednjim procjenama bila optimističnija, navodeći da će ekonomski rast BiH u 2020. godini iznosti 3,4 posto. Slično ovome Erste banka je prognozirala rast od 3,3 posto, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj u svojem novembarskom outlooku prognozirala rast od 3 posto.
Ipak, pomenute prognoze datiraju od prije nekoliko mjeseci, a promijenjene okolnosti na unutrašnjem i vanjskom planu daju povoda za određeni blagi optimizam.
Prije svega kraj prošle godine obilježio je kinesko-američki dogovor o zakopavanju sjekira kada je riječ o carinama, a trgovinski rat, kao što znamo, bio je glavni faktor koji je uticao na globalna ekonomska kretanja, ali i na ekonomije eurozone, među kojima su i najveći bh. trgovinski partneri.
Očekivanja su da će njemačka ekonomija nakon usporavanja u prošloj godini, u 2020. stabilizovati, ali pravi oporavak tek se očekuje 2021. godine.
Ova godina bit će izazovna kada je riječ o uticaju Brexita, koji će se, prema najavama, konačno dogoditi 31. januara. Brexit će donijeti nove troškove u trgovini između Velike Britanije i EU što će otežati poslovanje. Međutim, obim povećanja trgovinskih barijera ovisit će o prirodi odnosa nakon Brexita koje će Velika Britanija usaglasiti sa EU-om.
I dok Brexit direktno neće imati velikog uticaja na bh. ekonomiju zbog malog obima razmjene koji imamo sa Velikom Britanijom, određeni uticaji mogući se posredno preko zemalja Evropske unije.
Pozitivan razvoj u BiH, iako sa određenjim kašnjenjem, jeste konačno odblokiranje radova na Koridoru Vc, budući da su otvorena nova gradilišta, a izgledno je “napadanje” i novih dionica čime bi trebalo da se ozbiljnije zahukta izgradnja saobraćajne “žile kucavice” BiH.
Takođe, trebalo bi da počne i gradnja Bloka 7 TE Tuzla, iako ovaj projekat ozbiljno narušava odnose Energetske zajednice, odnosno Evropske unije i Bosne i Hercegovine, prije svega kada je u pitanju odobrena državna pomoć.
Uz daljnji doprinos privatne potrošnje, očekivanja su da bi se neki tamni oblaci koji su se pojavili na horizotu u prošloj godini ipak mogli odagnati tokom ove godine, a što bi moglo ubrzati rast ekonomije i više nego što su možda bile neke ranije procjene.
Tome ide u prilog činjenica da je sa istekom 2019. godine konačno uspostavljena državna vlast, sa kojom bi trebalo da budu otkočene neke investicije i reformski procesi, mada će politička stabilnost ponovo biti pred iskušenjem s obzirom da u oktobru dolaze novi lokalni izbori.
impulsportal.net / balkantimes.press
Napomena o autorskim pravima: Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici našeg portala sa koje je sadržaj preuzet. Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku The Balkantimes Press.
Copyright Notice: It is allowed to download the content only by providing a link to the page of our portal from which the content was downloaded. The views expressed in this text are those of the authors and do not necessarily reflect the editorial policies of The Balkantimes Press.