Kako se biraju ministri: Umjesto stručnosti, presudna je politička pripadnost i poslušnost

Od stručnosti važnija politička pripadnost i poslušnost

Kadrovska rješenja, koja su stranke nove vladajuće koalicije na nivou BiH predložila za ministarske fotelje u Savjetu ministara, ne garantuju bilo kakav pomak u ispunjavanju strogih uslova za približavanje BiH Evropskoj uniji.

Iako je Savjet opštih poslova EU krajem prošle godine dodijelio kandidatski status BiH, što su mnogi ocijenili kao „poklon“ Brisela ovdašnjim političkim elitama s obzirom na krizu u Ukrajini i pokušaj Evrope da BiH „otrgne“ od „malignog ruskog uticaja“, predloženi ministri u novom sazivu Savjeta ministara BiH, prema brojnim mišljenjima, daleko su od „stručnih“ kadrova i eksperata koji bi, kako se navodi, trebalo da ubrzaju zacrtani evropski put.

Umjesto dokazanih stručnjaka u resorima koji su im povjereni, preliminarni pregovori nove vladajuće koalicije na nivou BiH (SNSD-HDZ-„Osmorka“), pokazali su da će u Savjetu ministara ponovo biti „uhljebljeni“ provjereni stranački kadrovi od kojih mnogi, prema riječima analitičara, nemaju veze s oblastima kojima bi trebalo da upravljaju. Umjesto stručnosti, politička pripadnost i važnost funkcije u stranačkoj hijerarhiji postali su presudan faktor prilikom izbora novih ministara u tom tijelu.

Interesne grupe

Tako je, na primjer, zamjenica predsjednika HDZ BiH, Borjana Krišto, potvrđena za poziciju predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, lideru NiP Elmedinu Konakoviću rezervisana je fotelja ministra spoljnih poslova, predsjednik DNS Nenad Nešić trebalo bi da postane novi ministar bezbjednosti BiH, član Predsjedništva SNSD Staša Košarac „zacementiran“ je na funkciji ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa…

Na pozicije zamjenika i pomoćnika ministara, takođe, trebalo bi da dođu ljudi iz stranačkih rukovodstava nove vladajuće koalicije sa, manje-više, potpuno nepoznatim „bekgraundom“ i potrebnim kvalifikacijama za povjerene dužnosti.

Izvršni direktor Transparensi internešenala u BiH, Ivana Korajlić, za Srpskainfo kaže da se način formiranja ovdašnje vlasti nije ni najmanje promijenio na bolje, bez obzira na nedavno dobijanje kandidatskog statusa od strane EU.

– Sve se, u suštini, svodi na to kako funkcionišu političke stranke. To su interesne grupe ili društvo jednog lica u kojima ne postoji bilo kakva interna procedura koja bi osigurala neku normalnu kadrovsku politiku. Za predlaganje na najodgovornije pozicije najvažnija je poslušnost i mogućnost kontrole nad tim ljudima. Kada smo, u rijetkim slučajevima, na pozicijama imali ministre koji su razumjeli i znali svoj posao, takvi su vrlo brzo bili uklonjeni ili je njihov uticaj bio smanjivan na razne načine – kaže Korajlićeva.

Ona tvrdi da je stranačkim liderima najvažnije to kako mogu kontrolisati ljude na funkcijama, ko će im biti poslušan i ko će, bez pogovora, raditi ono što im se kaže. 

– Zbog toga iz godine u godinu imamo sve gore i gore kadrove, jer niko ko je iole stručan ne želi da odgovara za takvu politiku – ocjenjuje Korajlićeva.

Profesor Miodrag Živanović smatra da je glavni krivac za to što u BiH, od završetka rata do danas, na svim nivoima vlasti nikad nije postojala „vlada eksperata“ to što se ključne odluke donose na nivou nacionalnih politika.

– Koliko puta su odluke Savjeta ministara padale zbog toga što sedam ministara bude za neki zakon, a tri iz nekog naroda budu protiv. Budući da odlučuju po principima Doma naroda, prijedlog zakona pada. To je srednjevjekovni način odlučivanja. Postojeći mehanizam ne može se primjenjivati po kriterijumima EU – kaže Živanović za Srpskainfo.

On tvrdi da se izbor kadrova na najviše funkcije u BiH nikad nije ni vršio na osnovu znanja i stručnosti, već po „stepenu neznanja i primitivizmu“.

– To je velika nevolja, koja nas prati već tri decenije, a stepen neznanja i primitivizma sve više se povećava – tvrdi Živanović.

Sepska.info