Ističu da se Ministarstvo zdravstva FBiH obratilo Agenciji za javne nabavke BiH u vezi s nabavkom vakcina protiv COVID-19 kroz COVAX mehanizam, odnosno zajednički sporazum EU, a s ciljem pojašnjenja odredbi Zakona o javnim nabavkama.
“Agencija za javne nabavke BiH je dostavila odgovor u smislu primjene člana 10. Zakona o javnim nabavkama te dala mišljenje u kojem upućuju na odredbe zakona koje se tiču izuzeća, odnosno …član 10. stav (1) tačka c) kojim je određeno da se od primjene zakona izuzima ugovor koji se dodjeljuje sukladno međunarodnom sporazumu prema kojem se primjenjuje posebna procedura međunarodnih, kreditnih ili donatorskih aranžmana ili ugovor o javnoj nabavci koji je zaključen sukladno posebnim pravilima definiranim međunarodnim ugovorom između BiH i jedne ili više država za projekte koje će ugovorne strane zajednički izvoditi ili koristiti, ili na osnovu međunarodnih sporazuma o stacioniranju trupa koje zaključi BiH“.
Ne može direktna nabavka, nema ovlaštenog zastupnika za velepromet i uvoz
Što se tiče nabavke, kako Klix.ba saznaje, u navedenom članu 10. koji navodi Agencija za javne nabavke BiH, u tom slučaju se ne primjenjuje Zakon o javnim nabavkama koji je obavezan za primjenu ako se nešto direktno nabavlja iz sredstava javnog novca.
Kada je Ministarstvu zdravstva FBiH predstavljena Pfizerova vakcina, kompanija Pfizer je pismeno tražila da se direktno zaključi ugovor između Vlade FBiH, odnosno Ministarstva zdravstva FBiH i Pfizera. No, pored Zakona o javnim nabavkama, postoji i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH koji kaže, ako bi se eventualno direktno nabavljalo, to se može uraditi samo sa ovlaštenim zastupnikom proizvođača koji ima registrovan velepromet i uvoz od Agencije za lijekove BiH ili putem veledrogerije koja zastupa kompaniju.
Kako saznajemo, registrovana firma Pfizer u BiH sarađuje s veledrogerijama koje bi mogle uvesti i distribuirati vakcinu, ali Pfizer još uvijek nema direktno registraciju u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za ovu vakcinu.
Druga stvar je, kao što je poznato, da Federacija BiH još uvijek nije ni donijela budžet za 2021. godinu, što znači da nema ni novca za dodatne nabavke pored COVAX-a i EU mehanizma a i jasno je da u ovakvom trenutku niko ne raspisuje tendere za nabavke vakcina
Iz izloženog slijedi da se vakcine trenutno mogu nabaviti putem navedenih mehanizama – COVAX-a i EU mehanizma
“Napominjemo da nijednu vakcinu protiv COVID-19 nije registrirala Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH za promet u BiH. Osim toga, u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima, lijekovi se ne mogu nabavljati i uvoziti direktno od proizvođača, nego posredstvom ovlaštenog zastupnika koji ima dozvolu za velepromet i uvoz lijekova u BiH koju je izdala Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH”, kazali su iz Federalnog ministarstva.
Podsjetimo, jučer su iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Klix.ba rekli da entitete treba pitati zašto nisu nabavljali vakcine direktno od proizvođača, čime se ostavlja otvorena mogućnost da je direktna nabavka moguća!?
“Zašto se nije direktno pregovaralo s kompanijama o nabavci vakcina morate pitati entitetske vlade, u čijoj je ustavnoj nadležnosti zdravstvo. Gavi alijansa je dala garanciju svim potpisnicama ugovora da će distribucija biti jednakopravna, a EU je nebrojeno puta ponovila da je briga o zemljama Zapadnog Balkana njen prioritet”, navodi se u odgovoru iz MCP BiH.
Šta radi Agencija za lijekove i medicinska sredstva i kako RS najavljuje rusku vakcinu?
Pitanje koje se postavlja jeste kako zvaničnici entiteta Republika Srpska za februar najavljuju dolazak ruske vakcine Sputnjik V ukoliko entiteti nemaju zakonsku mogućnost direktno nabavljati vakcine.
Iz RS-a kažu kako su podnijeli kompletnu dokumentaciju Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH za rusku vakcinu. Ponavljamo, zahtjev za registraciju jednog lijeka može podnijeti samo ovlašteni zastupnik tog proizvođača u BiH, a nikako Vlada RS-a ili Ministarstvo zdravlja RS-a.
Također treba istaći da je Vijeće ministara BiH donijelo odluku o proglašenju nastanka prirodne nesreće na teritoriji BiH, koja je još na snazi. U članu 38. Zakona o lijekovima BiH se navodi da u slučajevima vanrednog stanja (što je i epidemija), direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH može odobriti stavljanje lijekova u promet i prije utvrđivanja uslova propisanih ovim zakonom. Pitanje je šta je uradila Agencija za lijekove BiH ako je ruski proizvođač podnio zahtjev!?
U pravilniku o stavljanju u promet lijeka se ne prepoznaje mehanizam iz člana 38. i zato se kaže da se vakcina može uvesti putem redovne registracije ili interventnog uvoza.
Ako se uvede putem interventnog uvoza, dolazimo do pitanja ko će kontrolisati kvalitet i sigurnost lijeka/vakcine i kome će biti prijavljene eventualne nuspojave.
Ne treba zaboraviti da bi nabavku, registraciju i uvoz vakcine mogli olakšati parlamentarci izmjenom ili donošenjem zakona koji bi u vanrednim i hitnim okolnostima ubrzao proceduru, no nakon afere respiratori zavladala je narodna izreka “ko se o mlijeko opeče i u jogurt puše”.