Iako se sve češće prihvata da zasićene masti nisu tako loše kao što ljudi misle, sigurno je da ih je neophodno uzimati umjereno
Masti zajedno s ugljenim hidratima, proteinima i vodom čine osnovne sastojke svih namirnica koje konzumiramo. U svijetu je učestalo mišljenje da su masti isključivo loši nutrijenti i da na naš organizam djeluju negativno.
- Međutim, uloga masti u našoj ishrani je višestruka:
- neophodne su za rast i razvoj organizma,
- bez njih nije moguć transport i apsorpcija vitamina A, D, E i K,
- pohranjuju se u našem tijelu i tako pružaju mehaničku zaštitu organima, cijeli niz jedinjenja s pozitivnim učincima na naš organizam se ne može apsorbovati bez masti.
Upravo od vrste masnih kisjelina koje ulaze u sastav masti zavisi koja vrsta masti ima pozitivne učinke na naš organizam, a koja negativne, piše krenizdravo.hr.
Loše masti
Pod pojmom loše masti misli se na one masti za koje je dokazano da povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. To su one koje u svom sastavu imaju zasićene masne kisjeline, piše .
Zasićene masne kiseline možemo pronaći u proizvodima kao što su:
- životinjska mast,
- meso,
- mliječni proizvodi,
- jaja.
Može se vidjeti da su to uglavnom proizvodi životinjskog porijekla.
Trans-masne kiseline
Ove masne kisjeline nalaze se uglavnom u prženoj prerađenoj hrani, na primjer u kokicama. One su veštački proizvedene i služe kako bi konzervirale hranu.
Transmasne kisjeline pokazuju negativan učinak na kardiovaskularne bolesti jer one podižu nivo holesterola. Međutim, postoji cijeli niz istraživanja koja su pokazala kancerogenost trans masnih kiselina.
Transmasne kisjeline nastaju od zasićenih masnih kiselina kad se hrana priprema na temperaturama višim od 200°C. Tad dolazi do promjene u strukturi zasićenih masnih kisjelina.
Glavni izvori transmasnih kiselina su:
- margarini,
- pekarski proizvodi,
- slatke i slane grickalice.
Visoki unos transmasnih kiselina povezan je s povećanim rizikom od koronarne bolesti srca, karcinoma, dijabetesa tipa 2 i alergija. Njihov unos bi trebao da bude što manji.
Naučnici s Medicinskog fakulteta u Bratislavi tvrde da se transmasne kisjeline, pored ostalog, nastanjuju u membranama moždanih ćelija. Na taj način mogu ometati signalizaciju između moždanih ćelija što može dovesti do mentalnih poteškoća. Na tom fakultetu 2016. godine ispitivala se uloga zasićenih i transmasnih kiselina na rizik od kognitivnih poteškoća. Tokom šest godina praćeno je 2560 ispitanika kod kojih je praćen unos masti. Pokazalo se kako je ishrana bogata zasićenim i transmasnim kiselinama povezana sa smanjenjem kognitivnih funkcija kod starijih osoba.
Dobre masti
Dobre masti s razlogom imaju takav naziv. Naime, to su masti koje nam osiguravaju dvije esencijalne masne kiseline: omega-6 i omega-3. Pojam esencijalno označava one materije koje su prijeko potrebne našem organizmu i mogu se dobiti samo putem hrane. Na primjer biljke mogu da sintetizuju omega-6 i omega-3 masne kisjeline dok čovjek ne može i zbog tog se obezbjeđuju putem hrane ili u obliku dodataka ishrani.
U sastavu dobrih masti se nalaze nezasićene masne kisjeline koje su pokazale cijeli niz pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje. One su pretežito biljnog porijekla, ali se mogu pronaći i u orašastim plodovima i ribi.
Izvori nezasićenih masnih kisjelina su:
- Ulja: maslinovo, laneno, soja.
- Orašasti plodovi: brazilski orah, indijski orah, običan orah, pistaći, lješnik.
- Razne ribe: tuna, losos, sardina, haringa.
Nezasićene masne kisjeline se mogu podijeliti na jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene. Višestruko nezasićene masne kiseline imaju naziv i polinezasićene masne kiseline. U njih se ubrajaju omega-3 i omega-6 masne kiseline. Ribe iz hladnih sjevernih mora su važan izvor ovih masnih kiseline, a to su primjerice: bakalar, skuša i sardina.
Iako je podjela na dobre i loše masti opšteprihvaćena, sve češće se iz naučnih krugova može čuti da neke analize pokazuju da ne postoje značajni dokazi da zasićene masti povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
U jednoj studiji volonterima je davano nekoliko jaja na dan, crveno meso, slanina, mliječni proizvodi sa visokim procentom masti. Kod 75% ispitanika nije došlo do povećanja vrijednosti holesterola u krvi. Preostalih 25% su reagovili drugačije. Kod njih je došlo do povećanja LDL i HDL holesterola. Dakle, ne reaguju svi isto.
Dok neki stručnjaci ukazuju na dovoljno dokaza da kuvanje na biljnim uljima poboljšava nivo holesterola i sprečava bolesti srca, drugi tvrde da visok nivo omega 6 masnih kiselina može imati štetne efekte koji prevazilaze koristi od smanjenja holesterola. Iako se sve češće prihvata da zasićene masti nisu tako loše kao što ljudi misle, sigurno je da ih je neophodno uzimati umjereno.
Balkantimes.press